Italija je sve bliže ponovnom proglašavanju praznika u čast zaštitnika ove zemlje, Svetog Franje Asiškog, pošto je donji dom parlamenta ubedljivom većinom podržao inicijativu kojom se ovaj potez prikazuje kao ključan za očuvanje nacionalnog identiteta. Desničarska vlada premijerke Đorđe Meloni podržava predlog zakona i vraćanja ovog državnog praznika, navodeći da je "Sveti Franjo u samom središtu našeg nacionalnog identiteta".
Početkom sedmice je predlog zakona, kojim bi milioni italijanskih radnika dobili slobodan dan na dan svetiteljevog praznika, 4. oktobra, dobio 247 glasova za, samo dva protiv, dok je osam poslanika bilo uzdržano. Nacionalni praznik se ranije obeležavao u Italiji u čast ovog srednjovekovnog fratra poznatog po posvećenosti siromašnima, ali je ukinut 1977. godine.
Iako se većina Italijana (oko 80 odsto) izjašnjava kao katolici, mnogo manji procenat se može smatrati praktičnim vernicima, samo 19 odsto ide u crkvu bar jednom nedeljno, pokazuju podaci italijanskog zavoda za statistiku ISTAT iz 2023. godine. Prema drugom istraživanju, sprovedenom u novembru 2024. od strane instituta CENSIS, 15,3 odsto Italijana sebe smatraju praktičnim katolicima. Predlog sada ide u Senat na dalju raspravu i usvajanje.
"Oživeti njegovu poruku mira"
Nakon glasanja, predsednik Donjeg doma Lorenzo Fontana izjavio je:
"Veoma sam zadovoljan što je skupština dala početno zeleno svetlo ovom predlogu: ponovo otkriti Svetog Franju znači i oživeti njegovu poruku mira, koja je danas važnija nego ikad".
Glasanje je pozdravila i poslanica partije Braća Italije, Gracija Di Mađo.
"To će biti dan kada će Italija još jednom pokazati da je zemlja sa tradicijom, verom i dušom koju niko nikada ne može izbrisati", poručila je ona.
Tokom mandata, Meloni je nastojala da promoviše tradicionalne katoličke vrednosti, sa posebnim naglaskom na porodicu. Dok Italija razmatra uvođenje još jednog državnog praznika, Francuska se nedavno povukla od plana da ukine dva svoja.
Pre nego što je smenjen 8. septembra, tadašnji francuski premijer Fransoa Bairo tvrdio je da je ukidanje praznika neophodno radi uravnoteženja ekonomije zemlje. Međutim, ideja je naišla na veliko neodobravanje, pa je njegov naslednik Sebastijen Lekornu obećao da će plan biti povučen, nakon masovnih štrajkova širom zemlje.
(EUpravo zato)