Nemačka je prošle godine postala najveći potrošač za odbranu u Evropi prvi put od kraja Hladnog rata, nakon što je potrošila milijarde na nabavku, saopštio je u ponedeljak Stokholmski međunarodni institut za istraživanje mira (SIPRI).
"Nagli porast potrošnje rezultat je fonda van budžeta od 100 milijardi evra, koji je uspostavljen radi modernizacije nacionalne vojske nakon rata Rusije protiv Ukrajine. Najnovije politike usvojene u Nemačkoj i mnogim drugim evropskim zemljama ukazuju na to da je Evropa ušla u period visoke i rastuće vojne potrošnje koja će se verovatno nastaviti u doglednoj budućnosti", rekao je Lorenco Skarakato, istraživač ovog Instituta koji je učestvovao u sastavljanju podataka, prenosi briselski Euractiv.
On je objasnio da najnovije politike usvojene u Nemačkoj i mnogim drugim evropskim zemljama ukazuju na to da je Evropa ušla u period visoke i rastuće vojne potrošnje koja će se verovatno nastaviti u doglednoj budućnosti.
Godišnji izveštaj ovog istraživačkog instituta o nacionalnoj vojnoj potrošnji navodi da je Nemačka potrošila 77,8 milijardi evra (88,5 milijardi dolara) prošle godine, čime je pretekla Veliku Britaniju, koja je potrošila ekvivalent od 81,8 milijardi dolara. Time je Nemačka postala najveći potrošač u Evropi u realnim iznosima i četvrti najveći u svetu, posle SAD, Kine i Rusije.
Kakvo je stanje u drugim evropskim zemljama?
Ostali najveći evropski potrošači u 2024. bili su Velika Britanija, sa 71,9 milijardi evra (81,8 milijardi dolara), zatim Ukrajina i Francuska, obe sa po 56,9 milijardi evra (64,7 milijardi dolara). Podaci SIPRI Instituta iz 2024. godine ukazuju da je Francuska deveti najveći potrošač na svetu, kada je reč o odbrani. Prema pisanju Rojtersa, Francuska je postavila ambiciozne ciljeve za modernizaciju svojih oružanih snaga. Predsednik Emanuel Makron je najavio i povećanje odbrambenog budžeta kako bi se dostigao cilj od 5 posto BDP-a. Takođe, u planu su ulaganja u nove tehnologije, uključujući veštačku inteligenciju i autonomne sisteme.
Tri mesta ispred Francuske, kao potrošača, nalazi se Velika Britanija koja je 2024. godine potrošila više od 80 milijardi dolara na odbranu. Britanski premijer Kir Starmer najavio je povećanje odbrambenog budžeta sa 2,3 na 2,5 posto BDP-a do 2027. godine, što predstavlja dodatnih 13,4 milijarde funti (oko 16 milijardi evra) u odnosu na prethodne planove. Velika Britanija je među 18 NATO članica koje su na putu da ispune ciljeve saveza u pogledu odbrambenih izdataka, piše Politiko.
U “društvu” ovih zemalja nalazi se i Ukrajina, koja je 2024. godine potrošila oko 64,7 milijardi dolara na odbranu, što je čini devetim najvećim potrošačem na svetu. Međutim, u odnosu na BDP, vojni izdaci Ukrajine čine 34 posto njenog bruto domaćeg proizvoda, što je najviši procenat u svetu.
Rat u Ukrajini izazvao je značajnu promenu u odbrambenoj strategiji zemlje. Ukrajina je povećala vojnu proizvodnju, modernizovala opremu i ojačala odbrambene linije. Takođe, zemlja je fokusirana na jačanje odbrambenih sposobnosti u cyber prostoru i elektronskoj borbi. Ukrajina je primila značajnu vojnu pomoć od zapadnih zemalja, uključujući SAD, EU i NATO članice, što je omogućilo brzu modernizaciju i obuku oružanih snaga.
Daleko od postavljenih NATO ciljeva
Međutim, koliko god da su brojevi veliki, oni prikrivaju činjenicu koliko još neke ključne evropske zemlje moraju da ulože kako bi dostigle, ili čak samo dostigle, NATO cilj od 2% postoBDP-a za vojnu potrošnju.
Dok američki predsednik Donald Tramp vrši pritisak da se cilj poveća na 5 posto BDP-a, očekuje se da će lideri usvojiti novu metu na dugo očekivanom samitu u Hagu u junu. Diplomate očekuju da bi kompromis mogao biti postignut na nivou između 3 i 3,5 posto.
Za poređenje, podaci SIPRI-ja pokazuju da je američka vojna potrošnja u 2024. iznosila 876,5 milijardi evra (997 milijardi dolara). To čini 66 posto ukupne potrošnje svih 32 članica NATO-a i 37 posto ukupne globalne vojne potrošnje u 2024. godine.
Poljska je lider u Evropi, sa povećanjem vojnih izdataka od 31% u odnosu na 2023, dostigavši 33,4 milijarde evra (38,0 milijardi dolara) u 2024, prema SIPRI-ju. NATO izveštava da je Varšava izdvojila procenjenih 4,07 posto svog BDP-a za odbranu u 2024, prema cenama i kursnim vrednostima iz 2021.
Razlika je tolika da, iako je Nemačka povećala potrošnju za 28 posto u odnosu na prethodnu godinu, dostigla je samo 2,1 posto BDP-a u 2024, pokazuju podaci koje je prošlog četvrtka objavio NATO.
Bundestag je usvojio ustavnu reformu kojom će se vojna potrošnja koja prelazi 1 posto BDP-a izuzeti iz pravila o ograničenju zaduživanja, poznatih kao mehanizam "kočnice zaduživanja". Međutim, još nije predstavljen konkretan plan nemačke vlade o tome kako će se ta novo raspoloživa sredstva koristiti.
(EUpravo zato.rs)