Priprema za najgori scenario: Zdravstveni sistemi širom Evrope spremaju se za mogući rat

Dok evropske države jačaju vojsku i ulažu milijarde u odbranu, sve veća pažnja usmerava se i na zdravstvene sisteme koji bi u slučaju velikog sukoba morali da zbrinu ogroman broj žrtava. Od raketnih napada i dronova do hemijskih i bioloških pretnji, bolnice se suočavaju sa izazovima za koje mnoge još nisu dovoljno pripremljene. Dodajte EUpravo zato u vaš Google izbor
Foto: Shutterstock

Dok se Evropa suočava sa mogućnošću širenja oružanog sukoba, bolnice i zdravstveni sistemi postaju jedna od ključnih linija odbrane, ali i dalje nisu dovoljno pripremljeni za takav scenario.

Dok evropske zemlje ulažu sve više novca u odbranu, jačaju istočno krilo NATO-a i pripremaju svoje vojske za sve složenije bezbednosne izazove, postoji još jedan važan segment koji bi mogao da bude zapostavljen, zdravstveni sektor, uključujući bolnice, zdravstvene radnike i sisteme javnog zdravlja.

Od raketnih i napada dronovima do hemijskih, bioloških i radioloških pretnji, veliki oružani sukob mogao bi da stavi zdravstvene sisteme pod pritisak kakav do sada nisu iskusili.

Razvoj veštačke inteligencije otvara nove mogućnosti, ali istovremeno donosi i dodatne rizike u oblasti biotehnologije, zbog čega je pretnje sa kojima bi Evropa mogla da se suoči sve teže predvideti.

Pripremljen zdravstveni sistem nije samo pitanje javnog zdravlja već i nacionalne bezbednosti, smatra brigadni general Peter Iversen, glavni vojni lekar Norveške i predsedavajući Komiteta načelnika vojnih medicinskih službi NATO-a.

"Zdravo društvo je otporno društvo. Ako ste otporni, možete da izdržite pritisak protivnika", rekao je Iversen za Euronews.

To podrazumeva pripremu za mnogo više od neposrednih posledica vojnog napada. Neophodno je obezbediti da bolnice mogu da zbrinu veliki broj povređenih, da medicinska oprema i lekovi budu dostupni, da zdravstveni radnici znaju kako da postupaju u vanrednim okolnostima i da države mogu da odgovore na više kriznih situacija koje se događaju istovremeno.

Nova biološka pretnja

Jedna od najvećih nepoznanica odnosi se na ubrzani razvoj veštačke inteligencije i mogućnost njene zloupotrebe u biološkim istraživanjima.

Iako veštačka inteligencija pruža ogromne mogućnosti za ubrzavanje razvoja lekova i terapija, ona bi istovremeno mogla da olakša i zlonamernim akterima stvaranje opasnih bioloških agenasa.

"Ne znate sa kakvom se pretnjom suočavate, jer to može biti virus razvijen uz pomoć veštačke inteligencije ili novi virus koji razvija neka država", rekao je za Euronews Loran Mišel, direktor i zamenik rukovodioca Evropske agencije za pripravnost i odgovor na zdravstvene krize (HERA).

On je dodao da će biološka bezbednost u narednom periodu biti jedna od najvažnijih tema.

"Potrebni su nam odgovarajući regulatorni okvir i sistem nadzora kako bismo kontrolisali upotrebu veštačke inteligencije. Reč je o izuzetnoj tehnologiji koja može da doprinese razvoju novih lekova, ali i da omogući zlonamernim akterima da razviju veoma moćna sredstva", istakao je Mišel.

Iversen kaže da se kombinacija sintetičke biologije, novih dostignuća u bioinformatici i tehnika biološkog razvoja sa veštačkom inteligencijom shvata veoma ozbiljno, posebno zbog mogućnosti razvoja oružja za masovno uništenje.

"Najveću pretnju predstavlja zastrašujuća mogućnost upotrebe oružja za masovno uništenje i posledica koje bi ono ostavilo po zdravlje ljudi, bilo da je reč o hemijskom, nuklearnom ili biološkom oružju", upozorio je Iversen.

Takav napad mogao bi da izazove ogroman broj povređenih i obolelih kojima bi bili potrebni različiti oblici lečenja, što bi predstavljalo izuzetno opterećenje za zdravstvene kapacitete.

Agencija HERA radi na pronalaženju načina da se obezbedi primena medicinskih protivmera u slučaju različitih pretnji, uključujući događaje sa velikim brojem žrtava, bioterorizam, kao i hemijske, biološke, radiološke i nuklearne opasnosti.

Jedan od pristupa podrazumeva razvoj lekova širokog spektra delovanja, koji bi mogli da pruže zaštitu i pre nego što se utvrdi tačna priroda biološke pretnje.

"Najpre su nam potrebni antivirusni lekovi širokog spektra, antitela širokog spektra i monoklonska antitela. Ona pružaju zaštitu od pretnje, nakon čega sledi primena ciljane terapije", objasnio je Mišel.

Evropa nije podjednako spremna

Vlade evropskih država sve više uviđaju da zdravstveni sistemi moraju biti spremni za ovakve scenarije. Međutim, svest o opasnosti ne znači nužno i da su države zaista spremne da odgovore na nju.

Iversen ističe da je neophodno obezbediti dodatna finansijska sredstva, ulagati u obuku zdravstvenih radnika i redovno sprovoditi vežbe za reagovanje u vanrednim situacijama.

"Nalazimo se otprilike na 200. metru trke od 400 metara. Pripremamo se za cilj, ali moramo da razmotrimo kako možemo da iskoristimo raspoložive resurse i kapacitete, kako civilne tako i vojne", rekao je on.

Među državama koje prednjače u pripremama nalaze se one koje se graniče sa Rusijom, kao i zemlje na istočnom krilu NATO-a.

"Prirodno je da zemlje koje se graniče sa Rusijom i nalaze se na istočnom krilu Evrope imaju drugačiju svest o bezbednosnoj situaciji od država koje su dalje na zapadu", ocenio je Iversen.

On je ukazao na aktivnosti Nemačke, Norveške, baltičkih i nordijskih zemalja, koje rade na povećanju bolničkih kapaciteta i proširenju zdravstvenih usluga.

Ipak, samo ulaganje u infrastrukturu neće biti dovoljno.

Iversen upozorava da pripreme zahtevaju i promenu načina funkcionisanja zdravstvenih sistema, uključujući obuku medicinskog osoblja za rad u neuobičajenim i izuzetno zahtevnim okolnostima.

U mirnodopskim uslovima specijalizovane medicinske usluge imaju ključnu ulogu. Međutim, tokom rata ili velike krize zdravstveni sistemi možda će morati da se prilagode i pređu na fleksibilniji način rada, kako bi osoblje i ustanove mogli da odgovore na iznenadni priliv velikog broja pacijenata.

Druga velika slabost, prema Iversenovim rečima, odnosi se na lance snabdevanja.

"Potrebna nam je kombinacija stvaranja zaliha i obezbeđivanja skladišnih kapaciteta, ali i jačanje industrijske proizvodnje", rekao je on.

Takav pristup omogućio bi državama da odgovore na prvi talas krize, ali i da zadrže sposobnost prilagođavanja novim okolnostima i potrebama koje bi usledile.

Ukrajina kao upozorenje Evropi

Za evropske zdravstvene institucije rat u Ukrajini pretvorio je mnoge scenarije, koji su ranije razmatrani samo u teoriji, u konkretne lekcije iz prakse.

Bolnice i ambulantna vozila našli su se na meti napada, a medicinsko osoblje primorano je da radi u sve opasnijim uslovima. Istovremeno, rat je stvorio zdravstvene potrebe koje daleko prevazilaze hitno zbrinjavanje ranjenih na frontu.

Iskustvo Ukrajine pokazalo je koliko su važni traumatološko zbrinjavanje, rehabilitacija i usluge zaštite mentalnog zdravlja.

"Uvideli smo da postoji mnogo veća potreba za lečenjem i zbrinjavanjem osoba sa teškim traumatskim povredama", rekao je za Euronews Jarno Habikt, bivši šef kancelarije Svetske zdravstvene organizacije (SZO) u Ukrajini.

Veliki broj povređenih doveo je i do sve veće potrebe za rehabilitacijom, posebno kada je reč o osobama kojima su amputirani delovi tela.

"Imamo više hiljada slučajeva amputacija koje se ne bi dogodile da nije bilo rata", istakao je Habikt.

Mentalno zdravlje predstavlja još jedan veliki izazov, kako za celokupno stanovništvo, tako i za zdravstvene radnike koji duže vreme rade pod ogromnim pritiskom.

Habikt je pozvao evropske lidere da pažnju ne usmeravaju isključivo na bolničke zgrade i medicinsku opremu, već i na ljude koji održavaju zdravstveni sistem u funkciji - lekare, medicinske sestre, tehničare i pomoćno osoblje.

"Potrebna vam je dobra zgrada i bezbedan prostor. Ali na kraju sve zavisi od toga da li su medicinske sestre tu, da li su lekari tu i da li je prisutno pomoćno osoblje", rekao je on.

Zdravstvenim radnicima neophodni su i odgovarajuća oprema, obuka i finansijska podrška kako bi ostali u svojoj profesiji i bili spremni da reaguju kada nastupe vanredne okolnosti.

"Veoma je važno razumeti da je zdravstvo sastavni deo celokupnog sistema bezbednosti i odbrane", zaključio je Habikt.

(EUpravo zato)