Više od četiri godine od početka ruske invazije, pitanje protivvazdušne i protivraketne odbrane ostaje jedno od ključnih bezbednosnih izazova za Ukrajinu. Iako ukrajinske snage beleže visok procenat uspešnosti u presretanju bespilotnih letelica i krstarećih raketa, odbrana od balističkih projektila postaje sve teža zbog ograničenih zaliha raketa-presretača za sisteme poput američkog Patriota.
Tokom prethodnih velikih ruskih napada ukrajinska PVO uspela je da obori većinu dronova i krstarećih raketa, dok je deo balističkih projektila pogodio ciljeve na teritoriji zemlje.
Upravo ti napadi ponovo su otvorili pitanje hitnog dopunjavanja zaliha raketa za sisteme Patriot i SAMP/T, jedine platforme koje su se pokazale sposobnim za presretanje savremenih balističkih pretnji.
Zašto su antibalističke rakete toliko značajne?
Rusija poslednjih meseci sve češće kombinuje masovne napade bespilotnim letelicama, krstarećim i balističkim raketama. Cilj takve taktike nije samo povećanje verovatnoće da deo projektila probije protivvazdušnu odbranu, već i ubrzano trošenje ograničenih zaliha presretačkih raketa.
Vojni analitičari upozoravaju da je proizvodnja antibalističkih raketa znatno sporija i skuplja od njihove potrošnje u intenzivnim sukobima. Zbog toga se države koje koriste sisteme Patriot suočavaju se sa pritiskom na postojeće zalihe, dok istovremeno raste globalna potražnja za ovim sistemima.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski ocenio je da ukrajinska protivvazdušna odbrana i dalje postiže dobre rezultate u presretanju ruskih dronova i krstarećih raketa, ali da je odbrana od balističkih projektila ozbiljno otežana zbog nedostatka raketa-presretača.
Za razliku od bespilotnih letelica ili sporijih krstarećih raketa, balistički projektili lete velikim brzinama i zahtevaju specijalizovane sisteme protivraketne odbrane. U praksi se kao najefikasniji pokazao američki Patriot sa presretačima PAC-3, dok evropski sistem SAMP/T predstavlja drugu važnu komponentu takve odbrane.
Poseban problem za Ukrajinu predstavlja to što ruski balistički projektili ne gađaju isključivo vojne objekte. Tokom brojnih napada pogođena je energetska infrastruktura, stambene zgrade, bolnice, škole i drugi civilni objekti, zbog čega Kijev insistira da dodatne isporuke presretača predstavljaju pitanje zaštite civilnog stanovništva, a ne samo vojne podrške.
Pitanje koje je otvoreno i na NATO samitu
Nedavni NATO samit bio je prilika da ukrajinsko rukovodstvo ponovo zatraži ubrzanje isporuka protivraketnih sistema i raketa-presretača.
Prema navodima ukrajinskih zvaničnika, razgovori sa zapadnim partnerima bili su usmereni na kratkoročno povećanje vojnih isporuka, ali i na dugoročnija rešenja, uključujući mogućnost licencirane proizvodnje raketa za sistem Patriot i razvoj novih evropskih protivraketnih kapaciteta.
"Verujem da je ovo bio produktivan samit za Ukrajinu. U narednim danima dobićemo paket iz Sjedinjenih Američkih Država, a postignuti su i neki posebni dogovori", rekao je Zelenski, govoreći o obezbeđivanju presretača PAC-3.
Ukrajina smatra da bi povećanje proizvodnje i stabilniji lanac snabdevanja umanjili zavisnost od postojećih zaliha saveznika i omogućili održiviju protivraketnu odbranu u slučaju dugotrajnog rata.
Istovremeno, zapadne države pokušavaju da pronađu ravnotežu između nastavka pomoći Ukrajini i očuvanja sopstvenih odbrambenih rezervi, zbog čega isporuke često ne prate tempo kojim se troše rakete na ukrajinskom ratištu.
Od hitne pomoći do dugoročnog rešenja
Pored kratkoročnih isporuka, Ukrajina pokušava da sa partnerima pronađe dugoročno rešenje kroz razvoj sopstvenih proizvodnih kapaciteta.
Jedna od ideja o kojoj je govorio predsednik Zelenski jeste mogućnost da se u budućnosti deo raketa-presretača za sistem Patriot proizvodi u Ukrajini kroz licenciranu proizvodnju, u saradnji sa SAD. Takva mogućnost, ukoliko bude realizovana, trebalo bi da doprinese većoj otpornosti ukrajinske protivraketne odbrane i smanji zavisnost od postojećih zaliha saveznika.
Istovremeno, Evropska unija i Ukrajina nastavljaju da razvijaju saradnju u oblasti odbrambene industrije. Poslednjih meseci fokus je stavljen na zajednički razvoj i proizvodnju bespilotnih sistema, ali u Kijevu očekuju da bi se industrijska saradnja u narednom periodu mogla proširiti i na druge segmente odbrambene proizvodnje.
Za evropske saveznike ovo pitanje prevazilazi okvire pomoći jednoj zemlji. Rat u Ukrajini pokazao je da evropska odbrambena industrija mora da poveća proizvodne kapacitete kako bi mogla da odgovori na dugotrajne bezbednosne izazove i potrebe država koje koriste zapadne sisteme protivvazdušne odbrane.
Za Ukrajinu, pitanje antibalističke odbrane ostaje neposredno pitanje bezbednosti stanovništva, dok za njene zapadne partnere predstavlja test sposobnosti da dugoročno odgovore na novu bezbednosnu realnost u Evropi. Istovremeno, Kijev nastavlja da insistira da vojna podrška i diplomatski napori moraju ići paralelno, sa ciljem zaštite zemlje danas i pronalaženja političkog rešenja za završetak rata.
(EUpravo zato.rs)