"NATO mora da bude više evropski": Ovo su glavne poruke Ursule fon der Lajen i Marka Rutea sa samita u Ankari

"Ne možemo da nastavimo kao do sada, da se preterano oslanjamo na Sjedinjene Države. Potrebna nam je mnogo snažnija Evropa unutar snažnijeg NATO-a", rekao je Rute. Dodajte EUpravo zato u vaš Google izbor
Antonio Košta, Mark Rute i Ursula fon der Lajen Foto: Alexandros Michailidis/Alexandros Michailidis

"NATO mora da bude više evropski kako bi se smanjilo dugogodišnje oslanjanje na američki bezbednosni kišobran", izjavili su predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i generalni sekretar ovog vojnog saveza Mark Rute tokom godišnjeg samita Alijanse u Ankari.

"Oboje znamo koliko je važna bliska saradnja između Evropske unije i NATO-a. Ali, da bi to bilo moguće, potrebna nam je interoperabilnost", dodala je Fon der Lajenova.

Rute je ponovio njene reči, ističući "jasnu podelu rada" između dve organizacije. Kako je istakao, NATO je zadužen za komandnu strukturu, kapacitete i standarde, dok je EU odgovorna za industriju, investicije i regulativu.

Podsetimo, od 27 država članica EU, 23 su i članice NATO-a.

"Ne možemo da nastavimo kao do sada, da se preterano oslanjamo na Sjedinjene Države. Potrebna nam je mnogo snažnija Evropa unutar snažnijeg NATO-a", rekao je Rute.

"Da bismo ostali transatlantski, moramo postati više evropski", dodao je.

Samit u Ankari održava se ove nedelje usled rastućih tenzija na relaciji Brisel-Vašington, posebno posle jednostrane odluke Bele kuće da napadne Iran i postepeno krene da smanjuje vojne kapacitete u Evropi.

Evropljani su zato rešeni da pokažu američkom predsedniku Donaldu Trampu da preuzimaju svoj deo tereta i da će ubrzano povećati izdvajanja za odbranu, trend koji se često opisuje kao "evropeizacija NATO-a".

Međutim, dok su neke zemlje, poput Poljske, baltičkih i nordijskih država, značajno povećale vojnu potrošnju ka novom cilju od 5% BDP-a, druge, poput Španije, Belgije, Luksemburga i Češke, i dalje znatno zaostaju.

Fon der Lajenova je u utorak istakla finansijske planove za jačanje domaćih odbrambenih kapaciteta: 150 milijardi evra kroz program zajmova SAFE i 135 milijardi evra iz narednog budžeta EU.

„U ovom geostrateškom i geopolitičkom okruženju potrebna su nam ogromna ulaganja u odbranu. Sa tim novcem poreskih obveznika, naravno, želimo i povraćaj investicije. Želimo kvalitetna radna mesta u Evropi. Želimo istraživanja i razvoj u Evropi. To nam je važno", dodala je.

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute Foto: Jan VAN DE VEL/EP

Rute je rekao da je NATO-u potrebno "ogromno povećanje" čitave odbrambene industrijske baze, s obe strane Atlantika, kako bi držao korak sa ruskom ratnom mašinerijom Rusije.

"Rusija je celu svoju ekonomiju podredila ratu. Automobilska industrija u Rusiji sada proizvodi za ratne potrebe, što znači da i mi to moramo učiniti u Evropi, Kanadi i SAD. Moramo da se branimo. To je prvi zadatak svake vlade. A pretnja postoji. Rusija sarađuje sa Severnom Korejom, Iranom i Kinom. Ne možemo da budemo naivni", poručio je generalni sekretar NATO-a.

(EUpravo zato/Euronews)