Evropljani veruju da kriminal raste uprkos statistici: Zapadna Evropa danas bezbednija nego devedesetih

Istraživanje sprovedeno u šest evropskih država pokazalo je da većina stanovnika veruje da kriminal raste, uprkos značajnom smanjenju broja ubistava i drugih teških krivičnih dela tokom poslednjih nekoliko decenija. Dodajte EUpravo zato u vaš Google izbor
Ilustracija: Policija na ulicama Brisela, Belgija Foto: Alexandros Michailidis/Shutterstock

Građani Zapadne Evrope uglavnom su uvereni da kriminal u njihovim zemljama postaje sve veći problem, iako zvanična statistika pokazuje suprotan trend. Prema istraživanju koje je sprovela agencija YouGov u Velikoj Britaniji, Danskoj, Francuskoj, Nemačkoj, Italiji i Španiji, većina ispitanika smatra da je kriminal u porastu, dok istovremeno zadržava relativno visok nivo poverenja u policiju.

Najveće poverenje u rad policije iskazali su građani Danske, gde gotovo tri četvrtine ispitanika pozitivno ocenjuje nacionalne bezbednosne službe. U Francuskoj, Nemačkoj, Italiji i Španiji poverenje je nešto niže, ali i dalje većinsko. Izuzetak predstavlja Velika Britanija, gde više od polovine građana navodi da nema poverenja u policiju.

Uprkos tome, veliki broj ispitanika veruje da je kriminal u njihovim zemljama u porastu. Takav stav deli više od polovine anketiranih u svim obuhvaćenim državama, dok je u Francuskoj i Italiji taj procenat posebno visok. Slična percepcija postoji i kada je reč o nasilnom kriminalu.

Međutim, zvanični podaci pokazuju da su stope kriminala u Zapadnoj Evropi već decenijama u opadanju. Prema statistikama, broj ubistava, koji se smatra jednim od najpouzdanijih pokazatelja bezbednosti, značajno je smanjen od kraja devedesetih godina. U Francuskoj, Nemačkoj, Italiji i Španiji broj ubistava danas je između 30 i 50 odsto niži nego pre dvadesetak godina.

Italija predstavlja jedan od najupečatljivijih primera. Broj ubistava pao je sa gotovo 2.000 početkom devedesetih na nešto više od 300 poslednjih godina, čime se svrstava među najbezbednije zemlje Evropske unije prema ovom kriterijumu.

Stručnjaci smatraju da razlika između percepcije građana i statističkih podataka proizlazi iz veće vidljivosti pojedinih vrsta kriminala. U Francuskoj, na primer, medijsku pažnju privlače sukobi kriminalnih grupa povezanih sa trgovinom drogom, kao i slučajevi porodičnog i seksualnog nasilja, zbog čega građani stiču utisak da je ukupna bezbednosna situacija lošija nego ranije.

Istraživanje je pokazalo i da građani različitih zemalja različito doživljavaju najveće bezbednosne izazove. Britanci najčešće ističu napade nožem kao specifičan problem svoje zemlje, dok Francuzi smatraju da su trgovina drogom i javni neredi izraženiji nego u drugim državama.

Stanovnici Španije i Italije posebno su zabrinuti zbog korupcije, dok Italijani češće nego ostali Evropljani ukazuju na problem organizovanog kriminala. S druge strane, Nemci uglavnom smatraju da su nasilje bandi i trgovina narkoticima manje izraženi kod njih nego u drugim evropskim zemljama.

Rezultati istraživanja pokazuju da se osećaj bezbednosti ne zasniva isključivo na statističkim pokazateljima. Iako je Zapadna Evropa danas objektivno bezbednija nego tokom osamdesetih i devedesetih godina prošlog veka, medijska izloženost pojedinačnim incidentima i novim oblicima kriminala, poput internet prevara, značajno utiče na percepciju građana.

(M.A./EUpravo zato/index.hr)