Moldavija se obratila Evropskoj uniji: Pustite nas unutra i mi ćemo vam pomoći da se odbranite od Rusa

Kišinjev je ponudio zemljama koje se suočavaju sa izborima pomoć u suprotstavljanju kampanjama dezinformacija i destabilizacije Kremlja.
Moldavija i EU Foto: Lalandrew/Shutterstock

Bezbednost je oduvek bila jedan od glavnih razloga zbog kojih Moldavija želi da se pridruži Evropskoj uniji. Sada, međutim, ova zemlja poručuje da i sama može doprineti većoj bezbednosti EU.

"Članstvo Moldavije često se opisuje kao bezbednosna garancija za našu zemlju, i to jeste. Ali ono je u isto vreme i strateška investicija u bezbednost same Evrope", izjavila je Kristina Gerasimov, zamenica premijera zadužena za evropske integracije.

Smeštena između Rumunije i Ukrajine, na istočnoj granici bloka, ova mala istočnoevropska država postala je svojevrsni "poligon" za ruski hibridni rat, ali i za razvoj načina kako da se on suzbije, piše Politico.

"Donosimo nešto jedinstveno za sto. To je teško stečeno znanje i rešenja testirana u praksi za suprotstavljanje ruskim hibridnim pretnjama", rekao je Stanislav Sekrieru, savetnik za nacionalnu bezbednost predsednika Moldavije.

Vlada u Kišinjevu optužuje Rusiju da je vodila obimne kampanje mešanja u izbore i destabilizacije uoči ključnih glasanja 2024. i 2025. godine. Kako navode, taktike su uključivale kupovinu glasova, sajber-napade na ključnu infrastrukturu, kao i korišćenje "farmi trolova" za širenje dezinformacija. Moskva negira ove optužbe.

"Moldavija je poput ‘kanarinca u rudniku’ kada je reč o metodama koje Moskva primenjuje i drugde. Izbori su najlakša ulazna tačka za Rusiju", ocenila je Olga Roska, savetnica predsednice Maia Sandu za spoljnu politiku i EU.

Sekrieru navodi da je Moldavija već podelila svoja iskustva u borbi protiv Kremlja sa "državama članicama EU koje ove i naredne godine izlaze na izbore".

"Moldavija je, kroz pokušaje i greške, testirala i uspešno primenila kontramere. Možemo da podelimo ekspertizu u borbi protiv nezakonitih finansijskih tokova, dezinformacija, sajber-pretnji i u zaštiti integriteta izbornih procesa", rekao je on.

Mađarska sledeće nedelje održava glasanje koje i u Moskvi i u Briselu vide kao ključno za određivanje da li će se zemlja približiti Rusiji ili ostati čvrsto uz EU. Naredne godine izbore bi trebalo da održe i Francuska, Italija, Španija i Poljska.

Put ka EU "veoma uzak"

Francuske vlasti saopštile su da su uoči lokalnih izbora u martu otkrile kampanje dezinformacija niskog intenziteta, povezane sa Rusijom. Upozoravaju i na visok rizik od mešanja u predsedničke izbore naredne godine. Takve operacije često idu u prilog populističkim pokretima, uključujući i krajnje desničarski National Rally, koji je tradicionalno imao bliske stavove prema Rusiji.

U dokumentu koji je moldavska vlada podelila sa zvaničnicima EU nakon prošlogodišnjih parlamentarnih izbora, a u koji je Politiko imao uvid, navodi se da je put ka članstvu veoma uzak.

Pobeda proevropskih snaga prošle godine otvorila je "prozor prilika", ali bi njegovo propuštanje moglo dovesti do snažnog zaokreta ka populistima, što bi išlo u korist interesima Rusije i imalo dalekosežne bezbednosne posledice po region.

Predsednica Maia Sandu u međuvremenu obilazi evropske prestonice, pokušavajući da ubedi članice EU da prihvate Moldaviju. Brisel je njen zahtev povezao sa kandidaturom Kijeva, ali su pregovori trenutno blokirani zbog protivljenja mađarskog premijera Viktora Orbana ulasku Ukrajine u EU.

U obraćanju parlamentu Letonija, Sandu je poručila da je integracija Moldavije pitanje "strateške doslednosti", upozorivši da bi ostavljanje zemalja poput njene van EU predstavljalo poklon Kremlju.

"Evropa koja ozbiljno shvata svoju bezbednost mora ozbiljno da se odnosi i prema svom istočnom susedstvu. Ne može jednom rukom da podržava Ukrajinu, a drugom da demokratske zemlje ostavlja u sivoj zoni. Niti može upozoravati svoje građane na sile koje žele da ih podele, dok tim istim silama ostavlja lak plen tik izvan svojih granica.", rekla je ona.

(EUpravo zato)