Planovi se odnose na odgovor zdravstvenog sistema u situacijama izazvanim prirodnim, tehnološkim ili drugim vanrednim okolnostima, a izrađeni su u skladu sa metodologijom Svetske zdravstvene organizacije (SZO). Dokumenti jasno definišu ključne rizike, mehanizme reagovanja, nadležnosti institucija, prioritete i mere za zaštitu stanovništva tokom kriznih situacija.
U izradi su učestvovali Institut za javno zdravlje Srbije i Stalna konferencija gradova i opština, koji obuhvataju ukupno 94 jedinice, lokalne samouprave širom Srbije. Poseban akcenat stavljen je na unapređenje lokalnih kapaciteta i njihovu bolju koordinaciju na državnom nivou u situacijama koje prete da ugroze javno zdravlje.
Konferencija je okupila visoke zvaničnike i predstavnike lokalnih samouprava, instituta i zavoda za javno zdravlje, kao i drugih relevantnih institucija iz zajednica u kojima su planovi razvijeni, sa ciljem razmene iskustava i identifikovanja daljih koraka za unapređenje sistema.
Okupljenima se u uvodnom obraćanju obratio ambasador Evropske unije u Srbiji, Andreas fon Bekerat, koji je istakao da je pandemija COVID-19 pokazala koliko su lokalne zajednice važne u odgovoru na javnozdravstvene krize, te da kroz ovaj projekat EU, 94 opštine u Srbiji sada po prvi put imaju konkretne planove za reagovanje u vanrednim situacijama.
"Lokalne zajednice se nalaze na prvoj liniji odbrane, one prve reaguju u svakoj javnozdravstvenoj krizi," istakao je u svom uvodnom obraćanju fon Bekerat i dodao da se zdravstvene krize ne mogu predvideti, ali da se uz pravovremenu pripremu može adekvatno odgovoriti na njih.
Ambasador je takođe, podsetio i na višedecenijsku podršku zdravstva u Srbiji od strane EU, uključujući ulaganja od 250 miliona evra u bolnice i opremu, kao i činjenicu da se Srbija nedavno priključila programu EU4Health, čime je otvoren pristup fondovima od 4,4 milijarde evra. Stoga, za njega ovaj projekat kao i sva prethodna ulaganja predstavljaju potvrdu u posvećenost EU ka daljoj saradnji i jačanju zdravstvenog sistema u Srbiji.
Prof. dr Nebojša Tasić, zamenik ministra zdravlja Zlatibora Lončara, zahvalio se svim učesnicima na projektu: "Podrška spremnosti i pripremljenosti zemalja za brz i efikasan odgovor na sve vrste javnozdravstvenih pretnji je jedno od glavnih zadataka ministarstva i nadležnih državnih institucija."
Kroz ovaj projekat, u saradnji sa Institutom za javno zdravlje Srbije i mrežom zavoda za javno zdravlje, sprovedene su procena rizika i izrađeni planovi pripravnosti i odgovora za 94 jedinice lokalne samouprave, obuhvatajući ukupno 283 plana za 16 najznačajnijih javnozdravstvenih rizika.
Danas, zdravstvene ustanove na svim nivoima, aktivno učestvuju u primeni planova, dok se laboratorije unapređuju i usklađuju po svim evropskim i svetskim standardima. Zdravstveni radnici su uključeni u dodatne obuke iz oblasti pripravnosti i upravljanja odgovorom u kriznim situacijama, dok se zdravstveni sistem dodatno integriše sa drugim sektorima radi jačanja nacionalne otpornosti.
"Zahvaljujući ovom projektu, zdravstveni sistem Srbije danas je znatno spremniji i otporniji na buduće krize," zaključio je prof. Dr Tasić.
Predstavnik SZO u Srbiji, dr Fabio Skano, istakao je kako se svaka lokalna zajednica suočava sa specifičnim javnozdravstvenim rizicima (od poplava do pojave novih bolesti poput virusa Zapadnog Nila i ekstremnih toplotnih talasa) zbog čega je njihova pripremljenost za vanredne situacije od presudnog značaja: "Dobra priprema nije izbor, ona je neophodna, jer spasava živote."
Planovi pripravnosti nisu administrativni dokumenti, kako je objasnio, već alati za zaštitu života i obezbeđivanje kontinuiteta zdravstvenih usluga, posebno za hitne i hronične pacijente.
"Pripremljenost podrazumeva bolju povezanost institucija, ali i primenu najviših međunarodnih standarda," smatra dr Skano.
Ključna poruka ovog projekta je uspostavljanje integrisanog sistema koji povezuje javno zdravlje i upravljanje rizicima u vandrednim situacijama, uz naglasak na digitalnu transformaciju i snažne institucionalne temelje, mišljenje je stalnog predstavnika UNDP-a u Srbiji, Jakupa Beriša.
"Spremnost u kriznim situacijama zahteva integrisani sistem u kojem su javno zdravlje i upravljanje rizicima od katastrofa povezani, jer je to jedini način da se ljudi zaista zaštite," naglasio je Beriš.
Nikola Tarbuk, generalni sekretar Stalne konferencije gradova i opština Srbije, istakao je da je kroz projekat izrađeno ukupno 283 plana, čime je obuhvaćeno oko 80% stanovništva Republike Srbije. Pojedine lokalne samouprave, poput opštine Obrenovac, samoinicijativno su razvile i dodatne planove.
"Javno zdravlje nije izolovana politika, već jedan od ključnih činilaca ukupne bezbednosti društva. Zdrav pojedinac kao i efikasno koordinisani programi i odgovor na javnozdravstvene rizike na svim nivoima vlasti, predstavlja temelj otpornosti lokalnih zajednica, države, pa i šireg regiona u kom živimo," rekao je Tarbuk.
Prema njegovom mišljenju ovi planovi su investicija u bezbednost, poverenje građana i budućnost, ali i "živi dokumenti" koji zahtevaju stalno ažuriranje i unapređenje. Njegov zaključak je da je ovaj proces pokazao kako zajednički rad nacionalnih, lokalnih i međunarodnih partnera daje održive i vidljive rezultate, te da će SKGO i ubuduće pružati podršku lokalnim samoupravama u jačanju kapaciteta i otpornosti na buduće krize.
Završnu reč među okupljenima je imala dr Verica Jovanović, direktorka Instituta za javno zdravlje Srbije: "Sistem javnog zdravlja danas je na znatno višem nivou, a koordinisani planovi omogućavaju pravovremenu i efikasnu reakciju na epidemije, prirodne nepogode i druge vanredne situacije."
Posebno je zahvalila Evropskoj uniji i Ministarstvu zdravlja na prepoznavanju značaja jačanja kapaciteta i koordinisanog delovanja svih relevantnih institucija, uz zaključak da će Institut za javno zdravlje Srbije, zajedno sa svojom mrežom partnerskih institucija, nastaviti da pruža podršku u daljem unapređenju planova i jačanju otpornosti lokalnih zajednica.
Potom se putem video linka obratio dr Igor Perehinec, direktor za vandredne situacije SZO u Evropi:
"Zdravstvena bezbednost nije jednokratna aktivnost, već kontinuiran proces koji zahteva stalna ulaganja, multisektorsku saradnju i pretvaranje strategije u konkretne, operativne korake, a Srbija je pokazala da je to moguće postići u praksi."
Njegov stav je da Srbija dobr primer prakse u regionu zbog sistematskog i operativnog pristupa proceni rizika i planiranju odgovora u kriznim situacijama, razvijenog u saradnji sa međunarodnim partnerima. Posebno je naglasio da prepoznate lokalne razlike u rizicima i njihovo ugrađivanje u planove pripravnosti, predstavlja inovativan
Panel diskusije
Nakon obraćanja visokih zvaničnika, u cilju pojašnjavanja važnosti ovog projekta i konačnih rezultata koji je iznedrio, održane su i dve panel diskusije na kojima su učestvovali institucionalni predstavnici i predstavnici lokalnih samouprava.
Prva diskusija pod imenom "Javno zdravlje u kriznim i vandrednim situacijama i potreba za planiranjem", okupila je koordinatora za zdravstvene vandredne situacije u SZO, Miljana Rančića, programsku direktorku za društvena pitanja u SKGO, Jasminu Tanasić, rukovodioca tima za vandredne situacije Instituta za javno zdravlje Srbije, Dejana Ivanovića, predsednika opštine Dimitrovgrad, dr Vladicu Dimitrova, predsednicu opštine Varvarin, dr Violetu Lutovac Đurđević i Jelenu Dimić, pomoćnicu načelnika Sektora za vandredne situacije MUP-a, RS.
"Izrada i operativna upotreba planova u jedinicama lokalne samouprave", bio je naziv druge panel diskusije, na kojoj su učestvovali pomoćnica predsednika opštine Obrenovac, Rajka Babić, rukovoditeljka odeljenja za društvene delatnosti, grada Sombora Marija Jerković, rukovodilac sektora civilne zaštitet grada Kraljeva, Zdravko Maksimović, specijalista higijene sa Instituta za javno zdravlje Vojvodine, dr Nataša Dragić i pomoćnika direktora sa Instituta za javno zdravlje Šabac, dr Igora Dragičevića.
Projekat izrade planova o spremnosti i odgovora na javnozdravstvene pretnje u vanrednim situacijama značajan je korak ka jačanju otpornosti zdravstvenog sistema Srbije, saglasni su svi učesnici. Kroz multisektorsku saradnju, primenu međunarodnih standarda i uključivanje lokalnih zajednica, stvoreni su konkretni i operativni planovi koji omogućavaju pravovremenu i efikasnu reakciju na krizne situacije, od epidemija do prirodnih nepogoda.
Ovi planovi nisu samo administrativni dokumenti, već alat koji doprinose bezbednosti građana, poverenju u institucije i dugoročnoj otpornosti države na javnozdravstvene rizike. Srbija se ovim projektom ističe kao primer dobre prakse u regionu i pokazuje da sistemska pripremljenost, integracija sektora i stalno unapređenje kapaciteta predstavljaju ključ za zaštitu života i zdravlja stanovništva.