Hrvatska suočena sa pitanjima o stanju u psihijatrijskim bolnicama nakon smrti pacijenta: EU ih upozoravala još 2023

Dok četvorica medicinskih tehničara osumnjičenih za teško ubistvo Kristijana Josipa Periša čekaju rasplet istrage, u javnost ponovo izlazi izveštaj Evropskog komiteta za sprečavanje mučenja iz 2023. godine, u kojem su zabeleženi slučajevi višednevnog vezivanja pacijenata, nedostatka osoblja, fizičkog nasilja i uslova koji mogu predstavljati nečovečno i ponižavajuće postupanje. Dodajte EUpravo zato u vaš Google izbor
Foto: Shutterstock

Smrt 32-godišnjeg Kristiana Josipa Periša u Psihijatrijskoj bolnici "Sveti Ivan" u zagrebačkom Jankomiru prerasla je u jedan od najozbiljnijih slučajeva koji su poslednjih godina potresli hrvatski zdravstveni sistem. Policija je danas uhapsila još četiri osobe koje su se nalazile u bolničkoj sobi u trenutku kada je mladić preminuo, pa se broj uhapšenih u ovom slučaju popeo na osam.

U međuvremenu su usledile ostavke u rukovodstvu bolnice, a građani su u Zagrebu i drugim hrvatskim gradovima održali komemorativna okupljanja.

Posebnu težinu slučaju daje činjenica da je Savet Evrope još 2023. upozorio na ozbiljne nepravilnosti u hrvatskim psihijatrijskim ustanovama, uključujući višednevno vezivanje pacijenata, nedostatak osoblja i postupanje koje može predstavljati nečovečno i ponižavajuće ophođenje.

Slučaj koji je izazvao ogorčenje javnosti dobio je nove razmere nakon što su objavljeni detalji sa snimaka nadzornih kamera iz bolničke sobe u kojoj je boravio Periš. Četvorica medicinskih tehničara prethodno su uhapšena zbog sumnje na teško ubistvo, a danas, 16. novembra, policija je po nalogu tužilaštva privela još četiri osobe koje su se nalazile u istoj prostoriji.

Prema informacijama hrvatskih medija, reč je o lekarki, dve medicinske sestre i još jednom medicinskom tehničaru. Njih policija sumnjiči da nisu sprečili teško ubistvo, iako su, prema dosadašnjim informacijama, imali zakonsku obavezu da reaguju. Reč je o sumnji na krivično delo koje se odnosi na nečinjenje, odnosno propuštanje sprečavanja posledice krivičnog dela.

Hrvatska policija potvrdila je da su četiri nove osobe uhapšene, dok se očekuje njihovo saslušanje pred nadležnim tužilaštvom, koje će odlučiti o daljim koracima i eventualnom pokretanju istrage protiv njih.

Šta se dogodilo u bolnici na Jankomiru?

Kristian Josip Periš, bivši hrvatski atletski reprezentativac, preminuo je 21. oktobra u Psihijatrijskoj bolnici "Sveti Ivan" u zagrebačkom naselju Jankomir, gde je primljen radi hitnog psihijatrijskog pregleda.

Njegova smrt u početku nije izazvala širu pažnju javnosti, ali su sumnje porodice u okolnosti tragedije pokrenule niz događaja. Porodica je samo dva dana nakon njegove smrti podnela krivičnu prijavu zbog sumnje na nesavesno lečenje i zatražila da bolnica sačuva snimke video-nadzora.

Prema informacijama koje su kasnije objavili hrvatski mediji, na snimku iz bolničke sobe zabeleženo je postupanje medicinskih tehničara prema Perišu, uključujući udarce u predelu stomaka i pritiskanje jastuka preko njegovog lica.

Upravo su ti snimci postali jedan od ključnih dokaza u istrazi.

Posebnu zabrinutost izazvala je činjenica da policija nije odmah preuzela snimke. Prema dostupnim informacijama, policija ih je dobila tek 6. novembra, više od dve nedelje nakon smrti pacijenta. Bolnica je Ministarstvo zdravlja o smrtnom slučaju zvanično obavestila tek 9. novembra, odnosno 15 dana nakon događaja.

Ministar unutrašnjih poslova Hrvatske Davor Božinović izjavio je danas da policija još nije dobila nalaz o uzroku Periševe smrti, kao i da ne isključuje dalje proširenje istrage.

Istovremeno je istakao da je policija snimak nadzornih kamera dobila 6. novembra, nakon čega je pokrenuto kriminalističko istraživanje.

Prema njegovim rečima, policija će ispitati sve okolnosti i eventualnu odgovornost drugih osoba koje su bile prisutne u sobi. 

Ostavke u bolnici, smenjen deo rukovodstva

Slučaj je izazvao ozbiljne potrese u samoj ustanovi, ali i u zagrebačkoj gradskoj upravi, s obzirom na to da je Grad Zagreb osnivač bolnice.

Direktorka bolnice Majda Grah podnela je ostavku, a isto su učinili njena zamenica i pomoćnik za sestrinstvo. Nakon toga, četvoro od ukupno sedam članova Upravnog veća bolnice podnelo je neopozive ostavke.

Za vršiteljku dužnosti direktorke imenovana je Lidija Hrastić-Novak, koja bi trebalo da vodi ustanovu do izbora novog rukovodstva.

Četvorica prvobitno osumnjičenih medicinskih tehničara dobila su vanredne otkaze, a zbog bezbednosnih razloga premešteni su iz zagrebačkog istražnog zatvora u druge zatvorske ustanove.

Hrvatski premijer Andrej Plenković ocenio je da su ostavke posledica neprihvatljivog postupanja bolničkog osoblja, dok se istovremeno insistira na utvrđivanju odgovornosti svih koji su eventualno znali šta se dogodilo, a nisu reagovali.

Ministarstvo zdravlja posebno je ukazalo na propust uprave bolnice da blagovremeno prijavi smrt pacijenta, zbog čega je zatraženo ispitivanje odgovornosti rukovodstva i osnivača ustanove. 

Građani izašli na ulice: Osam minuta tišine za Kristiana

Slučaj je izazvao snažne reakcije i među građanima, a komemorativna okupljanja održana su u subotu, 14. novembra, u Zagrebu, Splitu, Dubrovniku i Osijeku.

U Zagrebu su se građani okupili na Cvjetnom trgu, na poziv studentske inicijative "Vreme za promene", dok je u Splitu skup održan na Voćnom trgu. Okupljeni su palili sveće i održali osam minuta tišine u znak sećanja na Periša.

Osam minuta tišine simbolično je predstavljalo trajanje agonije kroz koju je, prema navodima organizatora, prošao preminuli mladić.

Poruka okupljenih bila je jasna: traže istinu o njegovoj smrti, odgovornost svih koji su učestvovali u događaju ili su propustili da reaguju, ali i promene u načinu na koji se postupa sa pacijentima u psihijatrijskim ustanovama.

Na skupovima su govorili i ljudi koji su imali lična iskustva sa lečenjem u psihijatrijskim bolnicama. Pojedini su svedočili o vezivanju, primeni lekova i uslovima u kojima se nalaze pacijenti, ističući da problem nije ograničen samo na jedan slučaj.

Porodica Periš najavila je i novo komemorativno okupljanje za 21. novembar na Trgu bana Jelačića u Zagrebu, u 18.30 časova.

Važno je pomenuti i da je 9. novembra ispred bolnice održan drugačiji skup, protest dela zaposlenih koji su izrazili podršku uhapšenim medicinskim tehničarima i upozorili na bezbednosne probleme sa kojima se suočava osoblje psihijatrijskih ustanova. Uprava je tada prihvatila njihove zahteve za dodatne obuke zaposlenih i angažovanje obezbeđenja.

Dva okupljanja pokazala su koliko je slučaj podelio javnost, ali i koliko su pitanja bezbednosti pacijenata i zdravstvenih radnika postala važna tema u Hrvatskoj.

Evropski komitet još 2023. upozorio na ozbiljne propuste

Posebno zabrinjavajuće u celoj priči jeste to što problemi na koje danas ukazuje javnost nisu nepoznati hrvatskim institucijama.

Evropski komitet za sprečavanje mučenja (CPT), telo Saveta Evrope koje nadzire postupanje prema osobama lišenim slobode, još je 2023. objavio izveštaj o stanju u hrvatskim psihijatrijskim ustanovama. Upozorenja su se odnosila na postupanje prema pacijentima u psihijatrijskim klinikama u Splitu i Rijeci, bolnici na Ugljanu, kao i u zagrebačkoj Zatvorskoj bolnici.

Delegacija CPT-a posetila je ove ustanove od 19. do 29. septembra 2022. godine, a rezultati nadzora pokazali su ozbiljne probleme u primeni mera fizičkog sputavanja.

Jedan od najtežih nalaza zabeležen je u Psihijatrijskoj klinici Kliničkog bolničkog centra Split. U trenutku obilaska čak 32 od ukupno 62 hospitalizovana pacijenta bila su vezana za krevete.

Delegacija je razgovarala sa pacijentima koji su bili vezani 36, 46, 72 i 93 sata, a u jednom slučaju čak 208 sati, odnosno osam dana i 16 sati.

Iako su lekari obavljali preglede na svaka četiri sata, pojedini pacijenti tokom čitavog tog perioda nisu bili oslobođeni vezivanja.

Posebno je zabrinjavajuće što su predstavnici evropskog tela utvrdili da je većina pacijenata sa kojima su razgovarali bila mirna i nije pokazivala znake agresivnosti ili pretnje drugim osobama.

Ni u Rijeci stanje nije bilo bolje. Tokom 2021. godine čak 65 odsto hospitalizovanih pacijenata na psihijatrijskoj klinici KBC-a Rijeka bilo je najmanje jednom mehanički sputano. Zabeleženi su slučajevi neprekidnog vezivanja dužeg od 40 sati, kao i pacijent koji je tri dana zaredom bio vezan po 23 i po sata dnevno, uz samo pola sata prekida.

Pacijenti mokrili u flaše, nosili pelene i bili vezani pred drugima

Izveštaj CPT-a otkrio je i detalje koji su posebno uznemirili javnost.

U pojedinim slučajevima pacijenti koji su danima bili vezani za krevete nisu imali mogućnost da koriste toalet. U Splitu su neki morali da mokre u flaše pored kreveta ili koriste upijajuće donje rublje, dok su u Rijeci vezani pacijenti nosili pelene.

Neki su bili sputani u zajedničkim bolničkim sobama, pred drugim pacijentima, bez adekvatne privatnosti. Osoblje nije uvek bilo neposredno prisutno, a pacijenti nisu imali ni zvona kojima bi mogli da pozovu pomoć, pa su morali da dozivaju medicinske sestre i tehničare.

CPT je upozorio i na nedovoljno obrazlaganje razloga za produžavanje mera prinude, ocenjujući da je takva praksa preterana, prečesta i neopravdano dugotrajna.

U Rijeci su zabeležene i prijave fizičkog nasilja nad pacijentima, uključujući šamaranje, guranje i grubo postupanje, kao i navod o pokušaju davljenja tokom primene mera sputavanja.

U bolnici na Ugljanu samo tri zaposlena brinula o 56 pacijenata

Evropski komitet ukazao je i na ozbiljan nedostatak zaposlenih u Psihijatrijskoj bolnici Ugljan.

Na pojedinim odeljenjima, tokom popodnevnih i noćnih smena, kao i vikendom, o čak 56 pacijenata brinule su samo dve medicinske sestre i jedan negovatelj.

Takav nedostatak osoblja posebno je pogađao pacijente kojima je bila potrebna pratnja, jer zbog nedovoljnog broja zaposlenih nisu mogli redovno da izlaze iz zatvorenih odeljenja, čak ni u bolnički vrt.

CPT je upozorio da ovakvi uslovi povećavaju rizik od zanemarivanja pacijenata, neadekvatne nege i preterano restriktivnog režima.

Posebno teški uslovi zabeleženi su i u zagrebačkoj Zatvorskoj bolnici, gde su pojedini psihijatrijski pacijenti boravili u prljavoj odeći, bez donjeg rublja i posteljine, na starim i pocepanim dušecima.

Pojedini pacijenti tokom noći bili su vezani za krevete i nosili pelene. Zabeležene su i prijave fizičkog nasilja, uključujući udaranje rukama i palicama, kao i pritužbe na pretnje i neprimereno ponašanje dela osoblja.

Komitet je upozorio da takvo postupanje može predstavljati nečovečno i ponižavajuće ophođenje i zatražio hitno poboljšanje uslova.

Šta je Hrvatska trebalo da promeni?

Nakon obilaska 2022. godine, CPT je od hrvatskih vlasti zatražio hitno preispitivanje načina primene mera fizičkog sputavanja.

Prema preporukama ovog tela, vezivanje pacijenta sme da se koristi isključivo kao krajnja mera, kada postoji neposredna opasnost po njega ili druge osobe, i to u najkraćem mogućem trajanju.

Dok je pacijent vezan, kvalifikovani zdravstveni radnik mora neprekidno da bude prisutan u prostoriji. Video-nadzor ne može da zameni neposredni nadzor, a pacijent mora biti oslobođen čim prestane opasnost zbog koje je mera primenjena.

Komitet je zatražio i precizno evidentiranje svakog slučaja primene prinude, uključujući razloge, trajanje, način postupanja i eventualne povrede.

Hrvatske vlasti su tokom 2022. i 2023. godine obavestile CPT o merama koje su preduzete ili planirane, među kojima su bili preispitivanje prakse sputavanja i zapošljavanje dodatnog medicinskog osoblja.

Ipak, slučaj Kristiana Josipa Periša sada je ponovo otvorio pitanje koliko su te preporuke zaista primenjene i da li je sistem dovoljno kontrolisao postupanje prema pacijentima.

Važno je naglasiti da bolnica "Sveti Ivan" u Jankomiru nije bila obuhvaćena pomenutim obilaskom CPT-a, tako da izveštaj ne predstavlja nalaz o stanju u toj konkretnoj ustanovi. On, međutim, pokazuje da su ozbiljni problemi u zaštiti psihijatrijskih pacijenata bili poznati i pre tragedije.

Istraga se širi, odgovornost još nije utvrđena

Današnja nova hapšenja predstavljaju značajan korak u istrazi, jer se odgovornost više ne ispituje samo u odnosu na četvoricu medicinskih tehničara koji su prvobitno osumnjičeni za teško ubistvo.

Sada se ispituje i postupanje drugih zdravstvenih radnika koji su se nalazili u sobi tokom događaja.

U međuvremenu, unutrašnji nadzor u bolnici je završen, a rezultati su prosleđeni nadležnim institucijama. Policija, međutim, još čeka nalaz o uzroku smrti, pa sve okolnosti tragedije nisu razjašnjene.

Slučaj je otvorio i mnogo šire pitanje: ko kontroliše postupanje prema pacijentima koji zbog svog zdravstvenog stanja ne mogu sami da zaštite svoja prava, koliko su psihijatrijske ustanove kadrovski i organizaciono osposobljene za rad i ko snosi odgovornost kada sistem zakaže?

Za porodicu Kristiana Josipa Periša, ali i za građane koji su izašli na ulice, ključno je da se utvrdi šta se dogodilo iza zatvorenih vrata bolničke sobe i da odgovaraju svi za koje se dokaže da su učestvovali u nezakonitom postupanju ili propustili da spreče tragediju.

Za hrvatske institucije ovo više nije samo pitanje jednog smrtnog slučaja. Reč je o poverenju u zdravstveni sistem i sposobnosti države da zaštiti ljude koji su joj povereni na lečenje.

(EUpravo zato)