Tokom izveštajnog perioda Kijev je otvorio četiri od šest klastera: Osnove (15. juna), Spoljne odnose (14. jula) te Unutrašnje tržište i Konkurentnost i inkluzivni rast (13. oktobra), dok Komisija ocenjuje da su i preostala dva klastera spremna za otvaranje i traži da se to uradi do kraja godine. Istovremeno, Komisija nedvosmisleno ukazuje da postoji "razlog za zabrinutost" kada je u pitanju usporavanje zakonodavnog procesa u Ukrajini. Sa tim u vidu, u nastavku više o tome šta pokazuju brojke, gde leže ključni problemi i šta se može očekivati u narednom periodu.
Šta brojke kažu?
Kada se ocene Komisije prevedu u brojčane vrednosti na skali od 1 do 5, prosečna pripremljenost Ukrajine iznosi 2,50, što je za 0,14 više nego prošle godine (2,36). To je sedmi rezultat među devet kandidata, ispred Gruzije (2,11) i Bosne i Hercegovine (1,67), a iza Moldavije (2,85), Turske (2,91) i ostalih zemalja sa Zapadnog Balkana. Za jednu državu koja je u ratu, ovaj rezultat i pomak i nije zanemarljiv. Ipak, ako se uzme nivo ambicija koje Kijev ima, kao i činjenicu da su duo zagovarali ideju kompletiranja svih reformi već tokom 2027. godine, ova ocena je otrežnjavajuća.
Sa stanovišta poglavlja, ocena je porasla u devet od 33 poglavlja, u 24 je ostala ista, a ni u jednom nije pala. Pomaci su po pola poena, a među njima se izdvajaju poglavlja o pravosuđu i osnovnim pravima (23) i o pravdi, slobodi i bezbednosti (24), koja su sa nivoa određene pripremljenosti prešla na nivo između izvesne i umerene (ocena 2,5). Da bi napravila iskorak poput onog koji su Crna Gora i Albanija napravile, na primer, i dobila IBAR (pozitivnu ocenu o ispunjenosti prelaznih merila), Ukrajini je poslata jasna poruka da će morati da pojača napore upravo u ovim oblastima odnosno u Osnovama.
Posetite EUmeter, platformu za praćenje napretka i procenu nivoa pripremljenosti Republike Srbije i ostalih zemalja kandidata u procesu pristupanja Evropskoj uniji.
Dobar nivo pripremljenosti sada ima pet poglavlja (prošle godine četiri): pored digitalne transformacije i medija to su energetika, carinska unija, spoljni odnosi i spoljna i bezbednosna politika. Najslabije ostaju sloboda kretanja radnika (2), socijalna politika i zapošljavanje (19) i finansijske i budžetske odredbe (33). Po klasterima, Osnove su porasle sa 2,00 na 2,30, Konkurentnost i inkluzivni rast sa 2,69 na 2,88, Unutrašnje tržište sa 2,11 na 2,22, a Resursi, poljoprivreda i kohezija sa 1,90 na 2,00 i ostaju najslabiji klaster.
Sa ovakvim ograničenim pomacima, a sa ratom koji ne jenjava, postaje jasno da će Ukrajina morati da računa više nego ikada na administrativnu, tehničku, finansijsku i političku ispomoć Unije da bi u svim ovim oblastima ostvarila opipljivije rezultate.
Gde leže ključni problemi?
Najvažniji preostali posao odnosi se na vladavinu prava. Komisija ocenjuje da je Ukrajina ostvarila određeni napredak. Tako je nastavljen je izbor sudija Ustavnog suda, pet međunarodno proverenih članova imenovano je u Visoki savet pravde (čime je obezbeđen kvorum), a za nove specijalizovane upravne sudove uspostavljen je internacionalizovani mehanizam izbora sudija. Međutim, upozorava se da je učešće međunarodno nominovanih stručnjaka u Visokoj kvalifikacionoj komisiji sudija još nije regulisano zakonom, a ostaju otvorena i pitanja izbora i smene glavnog tužioca. Uprkos takvim pomacima, ostaje činjenica da "deset prioritetnih reformi" dogovorenih između Kijeva i Brisela decembra 2025. godine i dalje uglavnom nije sprovedeno, a dolazi i do određenih kašnjenja u sprovođenju reformi predviđenih Mapom puta za vladavinu prava. Time se ugrožava mogućnost Kijeva da povuče sva sredstva iz Plana za Ukrajinu.
Posebno zahtevna oblast je borba protiv korupcije. S jedne strane, Komisija ocenjuje da su specijalizovane institucije - Nacionalno antikorupcijsko biro (NABU), Specijalno antikorupcijsko tužilaštvo (SAPO) i Visoki antikorupcijski sud (HACC) - nastavile da proizvode rezultate na terenu (engl. track record), uz više istraga, optužnica i pravosnažnih presuda u predmetima na visokom nivou, "uključujući i na najvišim nivoima vlasti i pravosuđa". S druge strane, one i dalje prijavljuju pritiske državnih organa i njihov položaj ostaje "krhak", a ograničen napredak u strukturnim reformama Komisija vidi kao ozbiljnu zabrinutost. Strategija za borbu protiv korupcije za 2026-2030. još čeka usvajanje u parlamentu. Drugim rečima, Ukrajini ostaje veliki deo preporuka na ovom polju koje tek treba da ispuni.
Šta dalje?
Uz izveštaj, Komisija je Ukrajini predstavila i indikativnu mapu puta (engl. roadmap) za 2027. koja ne obećava brz tempo, ali jasno određuje redosled daljih iskoraka:
- do kraja 2026: otvaranje preostala dva klastera, Zelena agenda i održiva povezanost (klaster 4) i Resursi, poljoprivreda i kohezija (klaster 5), jer Komisija smatra da je Ukrajina ispunila potrebne uslove;
- prvo polugodište 2027: ispunjavanje prelaznih merila u poglavljima o vladavini prava, što je uslov da pregovori uopšte pređu u fazu u kojoj se poglavlja zatvaraju; Komisija u tu svrhu predlaže formiranje posebne radne grupe;
- 2027: prvo privremeno zatvaranje poglavlja: u prvom semestru samo obrazovanje i kultura, a u drugom do šest poglavlja.
Jasno je da je pred Ukrajinom veliki deo posla. Ukoliko se mapa puta ostvari u praksi na zamišljen način, u ovo doba sledeće godina Ukrajina će se naći u mnogo boljoj pregovaračkoj poziciji. U međuvremenu, EU će insistirati na faznom pristupanju ili postepenoj integraciji kao šansi da Ukrajina ubire dodatne plodove i pre ostvarivanja članstva.
Kao i sa drugim kandidatima, dijalog na tu temu počinje u prvom kvartalu 2027, a težište kod Ukrajine će biti na sporazumima o ocenjivanju usaglašenosti industrijskih proizvoda (ACAA), uključivanju u jedinstveno evropsko područje plaćanja (SEPA) i povezivanju tržišta električne energije sa EU.