Sedam vodećih kandidata na predsedničkim izborima u Francuskoj sučelilo je stavove u četvrtak u svojoj prvoj debati, a glavne teme bile su ekonomija, javni dug i reforma penzionog sistema, uz veoma oštru razmenu mišljenja.
Sedam istaknutih kandidata iz različitih delova političkog spektra, koji se nadmeću za mesto budućeg predsednika Francuske, suočilo se u debati koju je organizovao MEDEF, najveće udruženje poslodavaca u zemlji.
Do predsedničkih izbora ostalo je manje od osam meseci, a ekonomija, penzije i javni dug bili su u središtu debate održane na stadionu Rolan Garos, gde se igra Otvoreno prvenstvo Francuske u tenisu.
Među učesnicima su bila i dvojica bivših premijera predsednika Emanuela Makrona - centrista Gabrijel Atal i političar desnog centra Eduar Filip.
U debati su učestvovali i političari koji izazivaju duboke podele u francuskom društvu, poput lidera radikalne levice Žan-Lika Melanšona i političarke krajnje desnice Marin Le Pen. Tu su bili i evroposlanik levog centra Rafael Glikman, konzervativac Bruno Retajo i liderka Zelenih Marin Tondelije.
Kandidati su na različite načine pokušavali da pridobiju poslovne lidere u publici, istovremeno odlučno braneći svoje političke programe i vizije budućnosti zemlje.
Duboke podele oko odnosa prema Evropi
Kandidati su predstavili veoma različite planove kada je reč o odnosu Francuske prema Evropi.
Melanšon je otvoreno rekao da planira da "ne posluša sve što dolazi iz Evrope, a što je u suprotnosti sa interesima francuskog naroda".
"Moramo, dakle, da izmenimo sporazum na kojem počiva Evropska unija, jer ćemo u suprotnom politički, socijalno i industrijski propasti. Nismo u poziciji da pružimo otpor", dodao je.
Marin Le Pen je, s druge strane, poslovnim liderima rekla da se potrošnja mora smanjiti kako na nivou države tako i na nivou Evropske unije. Najavila je da bi francuski doprinos budžetu EU, koji za 2026. iznosi gotovo 29 milijardi evra, smanjila za pet milijardi evra.
Le Pen se založila i za ukidanje hiljada evropskih propisa i standarda.
"Svaki put kada Evropska unija utvrdi neki minimalni standard, mi idemo korak dalje - želimo da budemo najbolji učenik u razredu", rekla je.
Eduar Filip je, međutim, upozorio da kineska konkurentska prednost negativno utiče na Francusku. Podržao je ideju o uvođenju kvota kojima bi kineske kompanije koje posluju sa Francuskom bile obavezane da određenu količinu robe proizvode na francuskoj teritoriji.
"Moramo da ubedimo naše evropske partnere da sa Kinom i Sjedinjenim Državama govore jezikom moći", rekao je.
Filip je istovremeno ocenio da Francusku, kada je reč o konkurentnosti industrije, potiskuju njeni susedi, poput Nemačke, Italije i Španije.
Glikman je odbacio takve tvrdnje.
"Nikada nisam upoznao francuskog preduzetnika koji mi je rekao da najveća pretnja dolazi od nemačke ili holandske konkurencije. Gde god da pogledate, svi govore o Kini. Glavni izazov za sledećeg predsednika Republike jeste da odlučno udari šakom o sto u Briselu."
Tokom debate Glikman je kritikovao i ono što je nazvao "anti-evropskom ideologijom" Marin Le Pen.
Kako rešiti problem francuskog duga?
Iako su se kandidati složili da se Francuska, koja ima jedan od najvećih budžetskih deficita u evrozoni, nalazi u veoma teškoj ekonomskoj situaciji, oštro su se sukobili kada je trebalo da predstave način na koji bi rešili taj problem.
Eduar Filip ocenio je kao "opasan" predlog Žan-Lika Melanšona da se otpiše veliki deo francuskog javnog duga.
Filipovi komentari usledili su nakon što je kandidat radikalne levice tokom predizborne kampanje ponovo pozvao francusku centralnu banku da otpiše deo svojih potraživanja po osnovu francuskog državnog duga.
Gabrijel Atal je, komentarišući taj predlog, rekao:
"Predlažete otpisivanje duga, a istovremeno želite da nastavite da povećavate poreze, pa da li je to čisti sadizam?"
Lider radikalne levice odgovorio je na kritike tvrdnjom da postoji prostor za „manevar" i optužio protivnike da njegove predloge "karikiraju".
Melanšon je poslovnim liderima poručio i da bi izostanak povećanja zarada doveo Francusku do recesije.
"To je vaša odgovornost", rekao je.
Marin Le Pen najavila je da će, "pre rasprave o budžetu", predstaviti plan smanjenja troškova vredan 125 milijardi evra, sa ciljem da se reši problem francuskog duga.
Rasprava o budžetu trebalo bi da počne nakon što vlada u narednim nedeljama parlamentu dostavi nacrt zakona o finansijama.
Francuska ponovo pred raspravom o penzijama
Kandidati su bili podeljeni i oko jednog od najosetljivijih pitanja francuske politike - reforme penzionog sistema.
Masovni protesti širom zemlje i politički otpor planu predsednika Emanuela Makrona da podigne starosnu granicu za odlazak u penziju sa 62 na 64 godine doveli su do toga da Narodna skupština izglasa suspenziju penzione reforme do januara 2028. godine.
To znači da će se pitanje reforme ponovo naći na dnevnom redu nakon što novi predsednik Francuske stupi na dužnost.
Marin Tondelije odlučno se usprotivila Makronovom predlogu za povećanje starosne granice za penzionisanje, dok je Melanšon podržao odlazak u penziju „u početku sa 62 godine", a zatim, "što je pre moguće", sa 60 godina.
Le Pen se založila za vraćanje starosne granice na 62 godine za većinu Francuza, dok bi pravo na penzionisanje sa 60 godina imali oni koji su svoj "prvi značajan posao" dobili sa 20 godina ili ranije.
Bruno Retajo, lider i predsednički kandidat desničarske stranke Republikanci, rekao je da će svoje planove u vezi sa penzionim sistemom predstaviti narednih dana. Nagovestio je da bi starosnu granicu za penzionisanje trebalo povezati sa "očekivanim životnim vekom".
Retajo je takođe rekao da Francuzi rade tri nedelje manje godišnje od mnogih svojih evropskih suseda, ocenivši da je za poboljšanje ekonomskog položaja zemlje neophodno više raditi.
Filip je ocenio da Francuska, kako bi smanjila deficit i javni dug, mora da uradi "ono što su prihvatile sve druge zemlje u Evropi, bez obzira na to da li su na vlasti desnica ili levica, da se radi duže".
Poslodavci traže "razbijanje stega"
Dan uoči debate, predsednik MEDEF-a Patrik Martin pozvao je na "razbijanje stega" koje "guše" Francusku.
"Kako da ne budemo ogorčeni zbog preterane kontrole koju nameće vlada opsednuta mikroupravljanjem?", dodao je Martin.
Martin je kritikovao i Evropsku uniju, između ostalog zbog načina na koji je vodila pregovore o carinama sa američkim predsednikom Donaldom Trampom.
Ocenio je da EU "nije opravdala svoju poziciju i značaj i da nije preduzela neophodne korake da to učini".
Prva debata predsedničkih kandidata tako je pokazala duboke podele ne samo oko načina na koji treba rešavati francuske ekonomske probleme, već i oko odnosa prema Evropskoj uniji, budućnosti penzionog sistema i pitanja koliko Francuska treba da radi i troši kako bi ponovo uspostavila ravnotežu javnih finansija.
Sada je obuhvaćen i kompletan završni deo originala, uključujući Martinove kritike francuske vlade i EU, kao i deo o pregovorima o carinama sa Donaldom Trampom.
(M.A./EUpravo zato/euronews.com)