Politička neizvesnost u Sloveniji: Skandali i tesan rezultat zakomplikovali formiranje vlasti

Nakon tesnih izbornih rezultata i afere koje su obeležile kampanju, Sloveniju očekuju neizvesni pregovori o formiranju vlade. Bez jasne većine u parlamentu, političke stranke ulaze u složene koalicione razgovore koji će odlučiti budući pravac zemlje.
Robert Golob Foto: Shutterstock/lev radin

Slovenija će 10. aprila konstituisati novi saziv parlamenta, čime će biti otvoren put za zahtevne pregovore o formiranju vlade, nakon tesne pobede liberala na nedavnim izborima, saopštila je predsednica države.

Odlazeći premijer Robert Golob i njegov liberalni Pokret sloboda osvojili su 29 od ukupno 90 poslaničkih mesta, tek jedno više od Slovenačke demokratske stranke Janeza Janše, poznatog po bliskosti sa bivšim američkim predsednikom Donaldom Trampom, koja je osvojila 28 mandata.

"Čim budu objavljeni zvanični rezultati, zakazaću konstitutivnu sednicu parlamenta za 10. april", izjavila je predsednica Slovenije Nataša Pirc Musar nakon konsultacija sa liderima sedam stranaka koje su ušle u parlament na izborima održanim 22. marta.

Ona je upozorila da aktuelne geopolitičke okolnosti zahtevaju brzo formiranje vlasti, ali je priznala da će, s obzirom na odnos snaga u parlamentu, biti potrebno više krugova pregovora.

Prema konačnim rezultatima, nijedna politička opcija, čak ni uz podršku saveznika, nema dovoljno mandata za većinu, zbog čega će biti neophodni razgovori i sa manjim i nezavisnim partijama, poput antisistemskog pokreta Resni.ca i konzervativne stranke koju je osnovao bivši Janšin saradnik Anže Logar.

Golob je već započeo pregovore o formiranju vlade, predlažući široku koaliciju nacionalnog jedinstva koja bi odgovorila na potencijalnu globalnu ekonomsku krizu izazvanu sukobom između SAD i Irana.

"Kroz saradnju na konkretnim merama koje će koristiti građanima i privredi možemo izgraditi poverenje i između političkih rivala", poručio je Golob.

S druge strane, Janša odbija pregovore, tvrdeći da izborni rezultati nisu konačni dok se ne razjasne, kako kaže, nepravilnosti na koje je njegova stranka ukazala.

Predsednica Pirc Musar odbacila je te tvrdnje, ističući da nema razloga da se dovodi u pitanje legitimitet izbora.

Prema zakonu, predsednica ima rok od 30 dana od konstituisanja parlamenta da predloži mandatara za sastav nove vlade.

Izbori u senci afera

Izbori održani 22. marta protekli su u atmosferi skandala, nakon što su neposredno pred glasanje u javnost dospeli audio i video snimci koji navodno ukazuju na nepravilnosti u radu premijera Goloba i njegovih saradnika.

Golob je tim povodom uputio pismo evropskim liderima, uključujući predsednicu Evropske komisije Ursulu fon der Lajen i predsednika Evropskog saveta Antonija Koštu, izražavajući zabrinutost zbog mogućeg stranog uticaja na izbore u Sloveniji.

Na objavljenim snimcima, prema navodima medija, vidi se kako visoki zvaničnici razgovaraju o ubrzavanju javnih nabavki, preusmeravanju državnih sredstava i uticaju na poslovne aranžmane.

Posebnu pažnju izazvala je kupovina ruinirane zgrade u Ljubljani za 7,7 miliona evra, što je gotovo pet puta više od cene po kojoj je objekat kupljen 2019. godine. Ove informacije dodatno su pojačale sumnje u zloupotrebu javnog novca, politički uticaj i pritiske na privredu i medije.

U međuvremenu, slovenačka vlada odlučila je da ne podrži tužbu Južne Afrike protiv Izraela pred Međunarodnim sudom pravde, iako je ranije razmatrala mogućnost da se priključi postupku.

Kako prenose lokalni mediji, Golob je odustao od te ideje nakon upozorenja bezbednosnih službi da bi takav potez mogao ugroziti nacionalnu bezbednost, s obzirom na to da se deo slovenačkih sistema sajber odbrane oslanja na izraelsku tehnologiju.

(M.A./EUpravo zato/euronews.com)