Na Balkanskom alumni samitu održanom u Skoplju, guvernerka Narodne banke Republike Severne Makedonije, Anita Angelovska Bežoska, istakla je da održiv i inkluzivan ekonomski rast Zapadnog Balkana zavisi od snažnijih regionalnih partnerstava i odlučnih reformi. U govoru pred okupljenim alumnistima, ona je upozorila na dugogodišnju stagnaciju konvergencije sa Evropskom unijom, istakavši da su uzroci dublji od nedavnih globalnih kriza.
Angelovska Bežoska je otvorila svoje izlaganje realističnim osvrtom na stanje regiona, naglašavajući da i nakon tri decenije tranzicije, prihodi u državama Zapadnog Balkana ostaju manje od polovine proseka EU.
"U našem slučaju, nivo prihoda iznosi samo 41 posto proseka EU", rekla je.
Dodala je da se usporeni napredak ne može pripisati isključivo spoljim šokovima poput pandemije, energetskih kriza ili inflacije. Takođe, podsetila je da su "krize razotkrile i pojačale ranjivost", pozivajući se na podatke koji pokazuju da je usporavanje konvergencije počelo znatno ranije. Ukazala je i na pad potencijalnog rasta u regionu – sa 5 posto u periodu 2000–2008. na 2,5 posto u poslednjih 15 godina, dok je u Severnoj Makedoniji opao sa 3,1 posto na 2,3 posto.
U nastavku govora, guvernerka je prepoznala tri glavna razloga pada ekonomskog potencijala: stagnaciju produktivnosti, slabljenje radne snage i niske investicije u kapital. Navela je da produktivnost ostaje na oko pola proseka EU, a tehnološki napredak i inovacije ne prate globalne trendove.
"Globalni indeks inovacija za 2024. godinu rangira Severnu Makedoniju na 58. mestu od oko 130 zemalja, a najniže smo rangirani u segmentu istraživanja i razvoja", rekla je, naglasivši da se u ovaj sektor ulaže deset puta manje nego u razvijenim ekonomijama.
Što se tiče tržišta rada, ona je podsetila na zabrinjavajuće podatke OECD-a prema kojima je svaki peti građanin rođen u regionu danas u inostranstvu, a svaki treći razmišlja o odlasku. Istovremeno, kapitalna ulaganja ostaju skromna, dostižući samo 30 posto prosečnog nivoa EU.
Guvernerka je zatim ukazala na značaj regionalne saradnje kao instrumenta za ubrzanje rasta, pozivajući se na studije koje dokazuju da su regionalni trgovinski sporazumi poput CEFTA značajno doprineli povećanju trgovine i ekonomskog rasta među članicama.
Ipak, kako je rekla, trenutni nivo integracije ostaje nizak. Prema njenim rečima, intraregionalna trgovina čini samo 11 posto ukupne trgovine Zapadnog Balkana, dok u Severnoj Makedoniji izvoz u region čini 14 posto ukupnog izvoza, a uvoz samo 9 posto. I investicije unutar regiona su skromne – u poslednjoj deceniji svega 3 posto ukupnih SDI u Makedoniji dolazi iz zemalja regiona, što je među najnižim u regionu.
Angelovska Bežoska je poručila da region mora da se okrene jačim reformama koje bi rešile zajedničke strukturne izazove, uključujući nisku produktivnost, neadekvatne investicije i nedostatak radne snage. Pozvala je na usklađivanje regulativa i standarda unutar regiona, ukazujući na gubitke koje izaziva neefikasnost – poput 28 miliona sati koje kamioni godišnje provedu čekajući na granicama, što ekonomiju regiona košta oko 1 posto BDP-a.
U domenu finansijskog sektora, posebno je istakla značaj modernizacije prekograničnih plaćanja. Kao važan korak navela je priključenje Severne Makedonije SEPA sistemu, koji omogućava efikasnije transakcije u evrima.
Dodala je da reforme, iako zahtevne, dobijaju konkretnu podršku iz EU. Novi Plan rasta EU za Zapadni Balkan uključuje paket od 6 milijardi evra kroz grantove i povoljne kredite, sa ciljem da podstakne dublju integraciju i sprovođenje neophodnih reformi. Inicijativa o Zajedničkom regionalnom tržištu, kao deo tog plana, mogla bi, kako navodi, da doda i do 10 posto BDP-a ekonomijama regiona.
Ipak, upozorila je da bez jačanja institucija, ovi napori neće doneti željene rezultate. Pozvala se na pokazatelje Svetske banke, prema kojima Severna Makedonija nešto prednjači u odnosu na region, ali svi zajedno značajno zaostaju za razvijenim zemljama. Istakla je da istraživanja pokazuju kako jačanje institucija u siromašnijim zemljama može imati snažan efekat na ekonomski rast.
Govoreći o budućnosti, zaključila je da razvoj Zapadnog Balkana ne leži u izolaciji, već u saradnji.
(EUpravo zato.rs)