Prilikom uvođenja "Dana proširenja", zamišljeno je da se kreira konkretna platforma za pružanje glasa lokalnim i regionalnim vlastima u državama kandidatima, kako bi se na neki način "decentralizovala" politika proširenja.
Kroz ovaj događaj, pristupanje Uniji se ne posmatra isključivo kao pravno-politički proces između država i Brisela, već kao širi proces integracije društava, institucija i teritorijalnih zajednica u evropski sistem vrednosti i upravljanja. Činjenica da ovaj format podržavaju Evropska komisija i država predsedavajuća Saveta EU dodatno doprinosi značaju ove inicijative.
Šta je Evropski komitet regiona i kakve veze ima sa proširenjem?
Za prosečnog čitaoca, institucija poput Evropskog komiteta regiona (CoR – Committee of the Regions) može delovati potpuno nepoznato. To i nije iznenađujuće, imajući u vidu da nije široko prepoznata ni unutar same Unije. Ipak, to ne umanjuje njen značaj, s obzirom na to da se radi o savetodavnoj instituciji osnovanoj na temelju osnivačkih ugovora Evropske unije, koja je itekako poznata donosiocima odluka na lokalnom i regionalnom nivou.
Kao takav, CoR predstavlja političku skupštinu koju čini više stotina članova iz svih država članica EU (grupisanih po političkim partijama i predvođenih predsednikom), a koji su izabrani na lokalnom ili regionalnom nivou – na primer, kao gradonačelnici ili predsednici regiona. Oni se u Briselu sastaju i do šest puta godišnje kako bi raspravljali o predloženim zakonodavnim aktima i usaglašavali rezolucije za dalje delovanje EU.
Cilj CoR-a jeste da približi građane EU samoj Uniji. Uključivanjem regionalnih i lokalnih predstavnika, koji su svakodnevno u kontaktu s problemima svojih birača, kao i pozivanjem građana da učestvuju u različitim događajima i debatama, CoR doprinosi smanjenju jaza između rada institucija EU i njenih građana. Činjenica da je upravo CoR pre deset godina uveo Dan proširenja ukazuje i na to da je prepoznata potreba da se u njegov rad uključe i građani iz država kandidata.
Ipak, treba imati u vidu da se CoR ne bavi Zapadnim Balkanom samo na Dan proširenja. Naime, u okviru Komiteta, Komisija za građanstvo, upravljanje, institucionalna i spoljnopolitička pitanja (CIVEX) zadužena je za definisanje institucionalnog stava u vezi s politikom proširenja EU. CIVEX uključuje Zajedničke konsultativne odbore (JCC) i Radne grupe (WG).
CoR je iskoristio, na primer, Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) kao pravnu osnovu za formiranje JCC sa Srbijom, i to još od 2015. godine. Što se tiče ostalih, trenutno se odnosi CoR-a s Albanijom, Crnom Gorom i Severnom Makedonijom odvijaju putem posebnih JCC-ova, dok se odnosi s Bosnom i Hercegovinom i tzv. Kosovom razvijaju kroz radne grupe. Iako oba formata predstavljaju oblik saradnje s lokalnim i regionalnim vlastima zemalja kandidata i sastaju se dva puta godišnje, JCC ima formalniji karakter jer poseduje sopstvena pravila rada i sistem kopredsedavanja.
Lokalni akteri u fokusu proširenja
Ono što saradnja sa CoR čini jedinstvenim jeste snažan fokus na lokalni i regionalni nivo. U vremenu kada se čak 70 odsto zakonodavstva EU direktno primenjuje na lokalne zajednice, njihovo uključivanje u debatu o proširenju više nije stvar dobre volje, već strateška nužnost. Učešćem u ovom forumu, predstavnici gradova i opština iz država kandidata ne samo da stiču uvid u funkcionisanje EU tela, već i dobijaju priliku da doprinesu diskusijama o temama kao što su energetska tranzicija, digitalizacija, održivi razvoj i fiskalna decentralizacija. Takođe, prisustvo delegacija iz svih delova Evrope omogućava razmenu dobrih praksi i izgradnju mreža saradnje koje prevazilaze granice formalnog članstva. Na taj način se stvara osećaj evropske pripadnosti i među onima koji se još uvek nalaze van institucionalnih okvira Unije.
Obeležavajući prvu deceniju postojanja Dana proširenja, organizatori će moći da se pohvale kako je ova inicijativa prerasla iz ekspertskog foruma u naširoko priznatu manifestaciju posvećenu razmeni iskustava, izgradnji poverenja i praktičnoj pripremi država kandidata za buduće članstvo. Tokom plenarnih sesija i radnih sastanaka, razmatraju se konkretni izazovi sa kojima se suočavaju lokalne zajednice u procesu pristupanja – od implementacije zakonodavstva do izgradnje kapaciteta. Kroz učešće lokalnih zvaničnika i regionalnih lidera, ovaj događaj ima za cilj da osnaži sve nivoe vlasti da se uključe u proces proširenja i donosi konkretne preporuke koje se kasnije pretoče u strateške korake.
Na kraju krajeva, zahvaljujući sve intenzivnijoj saradnji sa Evropskom komisijom, Savetom EU i nacionalnim administracijama, težnja je svakako da se nalazi i preporuke sa ovog događaja reflektuju i na rad ključnih EU institucija. Zamišljeno je tako da lokalne i regionalne vlasti ne budu samo pasivni akteri u moru evropskih mreža i inicijativa, već aktivni partneri u njihovom oblikovanju i sprovođenju.
Kako ovo može koristiti Srbiji?
Za Srbiju, aktivno učešće u ovom formatu predstavlja priliku da reafirmiše svoju posvećenost reformama i evropskim integracijama ne samo na državnom, već i na lokalnom nivou. U vremenu kada komesarka Marta Kos ističe da Srbija tek treba da ispuni svoja obećanja na reformskom planu kako bi napredovala ka članstvu u Uniji, ovo dobija dodatno na značaju.
Kako se EU sve više okreće pristupu koji vrednuje postepenu integraciju i praktičnu pripremljenost, ovakvi forumi stvaraju dodatan prostor za izgradnju prekopotrebnog poverenja. U tom kontekstu, neophodno je da se i Srbija aktivno pozicionira kao konstruktivan akter koji je sposoban da artikuliše svoje lokalne potrebe u evropskom dijalogu i da ponudi konkretne predloge za zajedničke izazove.
U vremenu u kojem se evropska bezbednost, stabilnost i otpornost sve više oslanjaju na kvalitet lokalnog upravljanja, ovakve inicijative dobijaju strateški značaj. Srbija bi stoga trebalo da posmatra Dan proširenja ne kao puki godišnji događaj, već kao stalni instrument za pripremu lokalne administracije, mobilizaciju društva i učvršćivanje evropske perspektive, koji će predstavljati osnovu za dalju saradnju sa CoR putem JCC-a.