Delimična integracija Zapadnog Balkana u EU moguća: "Već imamo 2 primera ubrzanog uključivanja zemalja"

Šefovi diplomatija naglašavaju da delimična integracija Zapadnog Balkana u EU može ubrzati proces proširenja kroz konkretne reforme
Foto: X/MartaKosEU

Šefovi diplomatija zemalja članica grupe Prijatelji Zapadnog Balkana saglasili su se da Evropska unija ne sme gubiti vreme u aktuelnim geopolitičkim turbulencijama i da proces proširenja mora biti nastavljen bez prečica, isključivo na osnovu ispunjavanja kriterijuma.

Istovremeno, naglašeno je da bi proces mogao biti ubrzan kroz delimičnu integraciju zemalja kandidata u pojedine evropske strukture i pre punopravnog članstva.

Evropska komesarka za proširenje, Marta Kos, izjavila je tokom posete Bratislavi da reforme zahtevaju vreme, ali da trenutne geopolitičke okolnosti ne dozvoljavaju odlaganja.

"Proširenje ostaje proces zasnovan na kriterijumima. Ali da bi zemlje napredovale, moraju provesti reforme, a svi znamo da reforme zahtevaju vreme koje u današnjim nestabilnim geopolitičkim okolnostima nemamo luksuz da trošimo. Zato moramo tražiti nove modele integracije koji će omogućiti našim susedima da se brže i dublje integrišu u evropske strukture čak i pre punopravnog članstva," kazala je Kos.

SEPA i roming kao primeri delimične integracije

Na konferenciji za novinare, Kos i slovački ministar spoljnih poslova Juraj Blanár naveli su nekoliko primera ubrzanog uključivanja kandidatskih zemalja u evropske sisteme.

Kao primeri navedeni su evropski sistem plaćanja SEPA, kojem su već pristupile Crna Gora, Albanija, Severna Makedonija i Srbija, kao i proces uključivanja zemalja regiona u evropski roaming sistem, na kojem EU intenzivno radi.

"Ako želimo da podržimo proevropske snage u zemljama kandidatima, građani moraju videti konkretne rezultate evropskog puta. Proces evropskih integracija ide na dva koloseka: kroz ispunjavanje kriterijuma, ali i kroz mogućnost delimične integracije nakon sprovođenja određenih reformi," dodala je Kos.

"Nema mesta za dvostruke standarde"

Blanár je istakao da u procesu proširenja ne sme biti dvostrukih standarda, posebno kada je reč o zemljama Zapadnog Balkana kojima je članstvo u EU obećano još prije dve decenije.

"U fondovima za rast Zapadnog Balkana nalazi se šest milijardi evra. To je prostor gde možemo bolje iskoristiti sredstva kako bismo se kvalitetnije povezali i pripremili zemlje kandidate za evropske integracije," rekao je Blanár i dodao da postoji bojazan da je do sada iskorišćeno premalo vremena i sredstava te pozvao na brže i efikasnije korištenje dostupnih fondova.

Region važan za EU

Govoreći o regionu, Blanár je naveo da i zemlje sa složenim političkim i istorijskim okolnostima, poput Bosne i Hercegovine, imaju kapacitet da koriste evropske fondove i pripreme se za članstvo.

Kosova je dodatno upozorila na sigurnosni značaj Zapadnog Balkana za Evropsku uniju.

"Ne možemo dozvoliti rast nesigurnosti u našem susedstvu. Ako mi ne integrišemo naše susede, to će učiniti neko drugi. U sadašnjim geopolitičkim okolnostima drugi akteri mogu to iskoristiti protiv Evropske unije, kao što Rusija radi u Bjelorusiji koristeći migrante kao sredstvo pritiska na EU," upozorila je Kos.

I Kos i Blanár ocenili su da bi prva polovina 2030. godine mogla predstavljati prekretnicu u procesu proširenja.
Blanár je izjavio da bi Crna Gora mogla postati 28. članica Evropske unije, dok je Kos navela da su pojedine zemlje sebi postavile cilj da do tada završe kompletan pristupni proces i postanu punopravne članice EU.

(EUpravo zato.rs)