Evropska unija ponovo intenzivira politiku proširenja, a zemlje Zapadnog Balkana sve češće se pominju kao deo budućeg talasa pristupanja. Potpredsednica Narodne skupštine Srbije i predsednica skupštinskog Odbora za evropske integracije Elvira Kovač ocenila je da je povratak proširenja među prioritete Brisela posledica aktuelnih geopolitičkih prilika i rata u Ukrajini, ali je poručila da Srbija mora da nastavi reformski proces i usklađivanje sa evropskim standardima.
Istovremeno, visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbednost Kaja Kalas ističe da Zapadni Balkan ostaje strateški važan za Evropsku uniju i da region ima evropsku perspektivu, uz očekivanje da države kandidati nastave reforme, jačanje vladavine prava i usklađivanje sa spoljnom politikom Unije.
Prema ocenama iz Brisela, trenutno je najbliža članstvu Crna Gora, dok se napredak očekuje i kod Albanije, Moldavije i Ukrajine. To bi, kako je istakla Kovač, za Srbiju trebalo da bude dodatni podstrek za sprovođenje reformi
Predlog da region postane deo šengenskog prostora
Govoreći o predlogu ministra spoljnih poslova Marko Đurić da Srbija i region postanu deo šengenskog prostora, Kovačeva navodi da bi takav potez imao konkretne koristi za građane i privredu.
Šengen bi doneo lakši protok ljudi i robe, smanjio troškove i omogućio građanima da neposredno osete prednosti evropskih integracija, rekla je ona, podsećajući da je najveća podrška članstvu Srbije u EU zabeležena nakon vizne liberalizacije.
Dodala je da za sada nema zvaničnih reakcija iz Brisela, ali da pojedine države članice ocenjuju inicijativu kao zanimljivu i vrednu razmatranja.
Komentarišući izjavu evropske komesarke za proširenje Marta Kos o integraciji kandidata u delove jedinstvenog tržišta EU, energetsku i digitalnu mrežu, Kovačeva je rekla da je reč o mehanizmu postepenog približavanja zemalja regiona Evropskoj uniji i pre formalnog članstva.
Kao primer navela je pristupanje Srbije sistemu SEPA, jedinstvenom evropskom prostoru za plaćanja u evrima, što bi trebalo da doprinese bržim i jeftinijim transakcijama.
Govoreći o zahtevima Evropske unije za usklađivanje spoljne politike sa Briselom, Kovačeva je ocenila da se to pre svega odnosi na pitanje sankcija Rusiji.
"Srbija ima niži stepen usklađenosti sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU u odnosu na druge zemlje kandidate, ali je cilj da se taj procenat postepeno povećava", rekla je ona.
Dodala je da Srbija zbog energetske zavisnosti i političkih razloga ostaje pri odluci da ne uvodi sankcije Rusiji.
(EUpravo zato.rs)