"Srbija Italiju doživljava kao Zapad koji je spreman da razume Srbiju i da sasluša njene argumente i razloge."
U jednoj rečenici italijanski ambasador Luka Gori možda je najbolje sažeo prirodu odnosa koje Srbija i Italija decenijama grade.
Povezane snažnim ekonomskim vezama i intenzivnim političkim dijalogom, dve zemlje dele i nešto što je u diplomatiji često teže izgraditi - međusobno razumevanje, bliskost među ljudima i osećaj poverenja.
Povodom Dana Republike Italije i 80 godina od uspostavljanja Republike, sa ambasadorom Italije u Srbiji Lukom Gorijem, razgovarali smo o tome kako Italija danas vidi Srbiju, zašto Rim smatra Beograd ključnim partnerom na Zapadnom Balkanu i kakvu ulogu Srbija može imati u budućnosti Evropske unije.
Italija 2. juna obeležava Dan Republike, šta biste voleli da građani Srbije bolje razumeju o Vašoj zemlji?
"Ove godine obeležavamo poseban jubilej Republike Italije, jer slavimo 80 godina Republike. To je prilika da se osvrnemo na njenu istoriju i na dostignuća ovog važnog istorijskog perioda za našu zemlju.
Mislim da je važno imati na umu da je Italija tokom tog perioda prolazila kroz brojne izazove, ali je ostvarila velike rezultate.
Postala je druga industrijska sila u Evropi, druga poljoprivredna sila u Evropi i četvrta izvozna sila u svetu, pri čemu je oznaka "Made in Italy" postala verovatno jedan od najvažnijih i najprepoznatljivijih brendova na svetu.
Mislim da je važno da i naši srpski prijatelji imaju to na umu."
Italija i Srbija imaju bliske političke i ekonomske odnose, ali čini se da postoji i prirodna bliskost između naših naroda. Kako objašnjavate tu povezanost?
"Mislim da za to postoji mnogo razloga.
Postoji geopolitički razlog. Za Italiju su Beograd i Srbija zaista ključni akter na Zapadnom Balkanu. Tradicionalno smo uvek ulagali u odnose sa Beogradom kako bismo bolje razvijali svoje interese u ovom regionu.
Drugo, važnu ulogu ima srpska dijaspora u Italiji još od 18. veka. Tu je uloga srpskih porodica u Trstu, uloga današnje dijaspore u Vićenci, kao i Srpske pravoslavne crkve u Trstu, koja je veoma značajna.
Zatim, mislim da Srbija Italiju doživljava kao, rekao bih, "meki Zapad" - kao Zapad koji je spreman da razume Srbiju i da sasluša njene argumente i razloge.
I konačno, verovatno treba pomenuti i nekoliko srpskih pisaca koji su mnogo pisali o Italiji. Pomenuo bih, na primer, Miloša Crnjanskog i njegove zapise o Toskani. Oni su postali svojevrsni manifest italijanske kulture za Srbe i mislim da su doprineli razvoju kontakata među ljudima između naše dve zemlje."
"Želeli bismo da vidimo Srbiju u samom vrhu evropskog integracionog procesa"
Ambasador Italije Luka Gori ima veliko diplomatsko iskustvo. Pre obavljanja dužnosti ambasadora u Srbiji radio je u institucijama Evropske unije kao i u velikim svetskim centrima moći, poput Moskve, Brisela i Vašingtona. Pitali smo ga kako nakon svega što je u tim državama imao priliku da vidi, doživljava političku sitiaciju u našoj zemlji.
Gde vidite najveću snagu Srbije, a šta su najveći izazovi koji stoje pred njom?
"Mislim da sam, živeći i radeći u Srbiji, pre svega shvatio da Srbija ima ogromnu sposobnost za inovacije. Ima ogromnu sposobnost da ulaže u tehnološke inovacije, u nove tehnologije i u veštačku inteligenciju. Uvek sam veoma impresioniran ulogom koju, na primer, ima Naučno-tehnološki park ovde u Srbiji.
Ali mislim i da Srbija ima sposobnost da sarađuje i razvija saradnju sa velikim brojem različitih zemalja. Dakle, ima sposobnost da vodi jednu vrstu globalnog pristupa.
Želi da razgovara i sarađuje ne samo sa Evropom, već i sa Kinom, Sjedinjenim Državama, Rusijom, Emiratima i mnogim drugima. To je zaista nešto izuzetno za jednu zemlju sa Zapadnog Balkana.
Istovremeno, naravno, mislim da je za Srbiju veoma važno da pre svega ulaže u svoje institucije. Drugim rečima, potrebno je snažno unapređivanje institucija države.
Drugo, izazov predstavlja politička podeljenost u zemlji. Postoji potreba da se prevaziđe ta, rekao bih, veoma izražena polarizacija na političkom nivou, koja svakako ne pomaže Srbiji da napreduje onom brzinom kojom bi sama želela."
Imate li možda neki savet za donosioce odluka kako da se taj problem prevaziđe?
"Ne bih rekao da imam savete, u smislu da oni veoma dobro znaju šta treba da rade. Ali ključna reč je, po mom mišljenju, dijalog.
Potrebno je uspostaviti dijalog čak i između stranaka i lidera koji imaju različita mišljenja i različite političke agende.
Ali u interesu zemlje postoji potreba da se vodi dijalog bez odricanja od sopstvenih političkih ili ličnih stavova, ali uz spremnost da se razgovara sa političkim protivnicima."
Pogledajte i video intervju:
Postepena integracija je veoma važna
Povratak proširenja među prioritete Evropske unije predstavlja jednu od najznačajnijih promena u evropskoj politici poslednjih godina. Za zemlje Zapadnog Balkana to otvara pitanje ne samo kada će postati članice Unije, već i kako će izgledati put do članstva.
Italija tradicionalno podržava evropsku perspektivu Zapadnog Balkana, a zanimalo nas je i kako Ambasador gleda na proces proširenja na region.
Da li danas postoji stvarna politička volja unutar Evropske unije za dalje proširenje? I kakvo je vaše mišljenje o faznom pristupu?
"Da budem iskren, proces proširenja ponovo je na dnevnom redu u Briselu. To je prilično očigledno.
U poslednje tri ili četiri godine proširenje je ponovo postalo prioritet Evropske unije. Ranije to nije bio slučaj. Ali danas postoji istinski podsticaj kada je reč o proširenju.
U regionu posebno Albanija i Crna Gora ostvaruju značajan napredak. Međutim, mi bismo zaista želeli da vidimo Srbiju u samom vrhu tog integracionog procesa. Zato Italija toliko insistira da Srbija otvara nove klastere i nova pregovaračka poglavlja. To je veoma važno.
Fazni pristup je ideja o kojoj smo mnogo razgovarali. Mi u Italiji smatramo da je postepeni proces integracije veoma važan.
To znači da bi trebalo snažno da podstaknemo Srbiju i druge zemlje regiona da uđu, na primer, na jedinstveno tržište Evropske unije čak i pre formalnog pristupanja Uniji. To bi moglo da bude veliko dostignuće za region, veliko dostignuće za Srbiju i, na kraju krajeva, i za samu Evropsku uniju.
U Srbiji postoji utisak da se pravila stalno menjaju kada je reč o evropskim integracijama. Kako se, po vašem mišljenju, može obnoviti poverenje građana Srbije?
"To jeste veliki izazov. Moram iskreno da kažem da razumem frustraciju koja postoji u Srbiji prema Evropskoj uniji. I ne samo u Srbiji, ali posebno u Srbiji.
Razumem činjenicu da tokom poslednjih deset godina politika proširenja nije bila pravi prioritet Evropske unije. Potpuno razumem i činjenicu da su se pravila igre menjala.
Postepeni proces integracije veoma važan. To znači da bi trebalo snažno da podstaknemo Srbiju i druge zemlje regiona da uđu, na primer, na jedinstveno tržište Evropske unije čak i pre formalnog pristupanja Uniji.
Ali istovremeno mislim da postoji potreba da se u Srbiji ponovo izgradi podrška javnog mnjenja evropskim integracijama.
A da bismo to postigli, pre svega moramo građanima pokazati koristi koje Evropska unija donosi.
Ponekad, po mom mišljenju, javnost u Srbiji nije u potpunosti svesna svih koristi koje Evropska unija već danas donosi Srbiji, posebno kada je reč o ekonomiji, trgovini i investicijama."
U godinama koje dolaze, šta Srbija treba da uradi kako bi ubrzala svoj evropski put?
"Srbija treba da usvoji reforme i da sprovede reformsku agendu Evropske unije. To znači da u narednim nedeljama treba da završi, na primer, usvajanje zakona koji se odnose na sprovođenje preporuka ODIHR-a. Te preporuke se posebno odnose na izborni proces.
Ali Srbija ima veoma ambiciozan plan reformi, naročito kada je reč o vladavini prava. Postoji mnogo reformi koje treba sprovesti. I to je u interesu same Srbije, ne samo Evropske unije.
To je važno kako bi unapredila svoje institucije i kako bi donela konkretne koristi javnosti i građanima Srbije."
U Srbiji ste četiri godine. Šta ste naučili o Srbiji što možda niste očekivali pre dolaska u našu zemlju?
"Postoji jedna stvar koja me i dalje iznova iznenađuje. To je sposobnost srpskog naroda da govori italijanski jezik. Odista, svaki put kada putujem po Srbiji i razgovaram sa ljudima, srećem veliki broj Srba koji govore italijanski.
I taj jezik su naučili na mnogo različitih načina. Ne samo zato što su pohađali kurseve ili studirali u Italiji, već i zato što rade sa italijanskim kompanijama, imaju rođake koji žive u Italiji ili imaju supružnika ili nekog drugog člana porodice iz Italije.
Zaista sam impresioniran ljubavlju koja postoji prema Italiji. I isto tako ljubavlju koja postoji prema italijanskom jeziku u Srbiji."
(EUpravo zato)