Evropska unija je konačno, nakon višemesečnog zastoja, odobrila kredit od 90 milijardi evra za Ukrajinu nakon što je Mađarska ukinula veto. Time je okončana napeta saga koju je predvodio odlazeći mađarski premijer Viktor Orban. On nije želeo da Ukrajina dobije zajam dok ne proradi naftovod Družba, između ostalog.
Međutim, kako je nedavno izgubio na prošlonedeljnim parlamentarnim izborima, čime je završena njegova 16-godišnja vladavina, morao je da promeni ploču.
Procedura je ponovo pokrenuta u sredu i završena u četvrtak. Nije bilo prigovora, a poslednja preostala uredba, za čije je usvajanje bila potrebna jednoglasnost kako bi se izmenio budžet EU, odobrena je.
Prethodno je predsednik Ukrajine, Vladimir Zelenski, objavio da je naftovod Družba, kojim se doprema jeftina ruska nafta u Mađarsku i Slovačku, popravljen i da može da nastavi sa radom.
Orban je zajam podržao još u decembru, ali se posle predomislio i uložio veto. Spor sa Zelenskim oko Družbe je stavio i u centar predizborne kampanje. Ipak, ubedljivo ga je porazio opozicioni lider Peter Mađar, uz obećanje obnove vladavine prava.
Politička tranzicija u Mađarskoj, prva u poslednjih 16 godina, otvorila je put za razrešenje zastoja.
Kipar, država koja trenutno predsedava Savetom EU, iskoristila je priliku i zajam uvrstila na dnevni red sastanka ambasadora.
"Deblokada je pravi signal u trenutnim okolnostima. Rusija mora da okonča rat", rekao je Zelenski.
Prva isplata Kijevu bi trebalo da bude izvršena "što je pre moguće" kada svi pravni i tehnički dokumenti budu spremni.
Za 2026. godinu, Brisel planira da postepeno isplati 45 milijardi evra, od čega je 16,7 milijardi namenjeno finansijskoj podršci, a 28,3 milijarde vojnoj pomoći.
Isplate će biti uslovljene reformama koje Kijev mora da sprovede.
Deo kredita koji se odnosi na vojnu podršku će sadržati odredbe "proizvedeno u Evropi", kako bi se što veći deo sredstava usmerio ka domaćim proizvođačima, a ne američkim kompanijama.
Preostalih 45 milijardi evra biće ostavljeno za 2027. godinu i pokriće dve trećine finansijskih potreba Ukrajine. Očekuje se da zapadni saveznici pokriju preostalu trećinu.
Zajedničko zaduživanje neće uključivati Mađarsku, Slovačku i Češku. Preostalih 24 država članice plaćaće oko tri milijarde evra godišnje na ime kamata.
Od Ukrajine će se tražiti da vrati kredit od 90 milijardi evra samo ako Rusija ikada pristane na ratne reparacije, što je Moskva kategorički odbija.
Komisija ističe da zadržava pravo da iskoristi rusku zamrznutu imovinu od 210 milijardi evra za reparacije.
(EUpravo zato/Euronews)