Evropske zemlje koje se graniče sa Rusijom moraju da se pripreme na mogućnost da će SAD smanjiti broj svojih vojnika na tom području, i to jačanjem sopstvenih vojnih kapaciteta, poručio je estonski predsednik Alar Karis.
Karis je u razgovoru za Politiko otkrio kako je o važnosti zadržavanja američkih snaga u istočnoj Evropi lobirao i kod američkog predsednika Donalda Trampa.
"Sve sam objasnio. Prisutnost američkih snaga u Estoniji, ne samo kod nas, već u Evropi, ključna je i važna za Sjedinjene Države, ne samo za Evropu", poručio je Karis.
Iako su ga umirile neke Trampove izjave, poput obećanja ove nedelje da će zadržati američku vojsku u Poljskoj, Karis je naglasio da je i dalje "vrlo teško predvideti" šta će Vašington preduzeti na Baltiku.
Zemlje poput Estonije "moraju da budu spremne za svaki scenario", a rizik od povlačenja najveće članice NATO-a "znači da bi trebalo da izgradimo sopstvene kapacitete", dodao je Karis. Trenutno je u baltičkim državama, Estoniji, Litvaniji i Letoniji, stacionirano oko 2.000 američkih vojnika u sklopu vojnog pojačanja nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine.
Pentagon preispituje svoj globalni raspored snaga, a rezultati se očekuju krajem ovog meseca. Iako detalji nisu poznati, reviziju vodi Elbridž Kolbi, podsekretar odbrane za politiku i otvoreni zagovornik smanjenja američke vojne prisutnosti u Evropi.
"Tramp gubi strpljenje"
Karisova poseta Briselu, gde se sastao s glavnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom, poklopio se s okupljanjem lidera EU u "koaliciji voljnih" koja radi na bezbednosnim garancijama za Ukrajinu. Taj potez je izazvao reakciju Moskve, čija je portparolka ministarstva spoljnih poslova izjavila da Rusija neće prihvatiti strane snage u Ukrajini kao deo prekida vatre.
Karis je na to oštro odgovorio, poručivši da Moskva o tome nema pravo glasa.
"Rusija je započela ovu agresiju. Odgovor je definitivno ne", naveo je. Na pitanje očekuje li da će Tramp pojačati pritisak na Putina, estonski predsednik je odgovorio kako "mnogo zavisi od Trampove ćudi".
"U ovom trenutku Estonija i mnoge evropske zemlje podržavaju ono što Tramp radi. Mnogo je puta razgovarao s Putinom i ništa se zapravo ne događa... Mislim da već gubi strpljenje", dodao je.
"Ruski projektili mogu da završe u Hagu ili Briselu"
Karis je upozorio da evropske zemlje "ne bi trebalo da budu naivne" oko namera Kremlja da u nadolazećim mesecima testira zapadne demokratije, navodeći kao primer moguće mešanje u češke parlamentarne izbore 3. i 4. oktobra. Ipak, odbacio je ideju da bi baltičke države trebalo da budu zabrinutije od ostatka Evrope samo zato što dele granicu s Rusijom.
"Moderni projektili mogu da krenu iz Moskve i završe u Hagu i Briselu za samo nekoliko minuta", zaključio je.
Kao jedan od najčvršćih pristalica Ukrajine, Karis je izrazio nadu da će Kijev započeti formalne pregovore o pristupanju EU pre kraja danskog predsedanja Savetom, koje završava 31. decembra. Na pitanje kako prevladati protivljenje Mađarske, koja blokira pristupanje, predložio je dijalog.
"Možda bi trebalo više da razgovaramo s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom, a ne samo da ga etiketiramo, kako bismo pronašli rešenje" rekao je.
Kao drugu mogućnost, naveo je: "Mađarska napusti prostoriju i mi donesemo odluku".
Karis veruje Izraelu
Sličan je stav zauzeo i prema Izraelu. Dok se neke evropske zemlje zalažu za smanjenje trgovinskih odnosa zbog kršenja ljudskih prava u Gazi, estonski lider veruje u izjave izraelskih vođa da će zaustaviti kršenja humanitarnih prava. Protivi se i prekidu evropskog finansiranja izraelskih naučnih istraživanja.
"Izraelski naučnici su izuzetno dobri. I mi bismo izgubili nešto ako započnemo takve stvari", rekao je, dodavši da postoje druga rešenja: "Razgovor i uveravanje."
(EUpravo zato/Index.hr)