SAD i Nemačka su prethodne godine bile najveći donatori zemljama u razvoju i zemalja u usponu, što se ove godine drastično menja, bar po odlukama koje su predstavnici vlasti najavili, odnosno krenuli sa sprovođenjem. Dok je SAD već početkom februara počela sa smanjivanjem pomoći koju pruža drugim zemljama, za čak 80 posto), istim putem planira i Nemačka.
, koja je na vlasti od maja i koju čine demohrišćanske stranke (CDU/CSU) i socijaldemokrate (SPD), takođe planira dalja smanjenja tih ulaganja u 2025. godini, nakon što je stara koalicija SPD-a, Zelenih i Liberala (FDP) već smanjila budžet Ministarstva razvoja za osam odsto. Kao rezultat toga, takozvana kvota ODA (Zvanična razvojna pomoć) pala je ispod cilja od 0,7 odsto BDP, koliko je sama Nemačka sebi postavila u zadatak. Od 2020. godine, ona konstantno ne uspeva da ostvari taj zacrtani cilj, piše Dojče vele.
Iz perspektive organizacije "Nemačka pomoć za gladne u svetu" (Deutsche Welthungerhilfe) i organizacije za pomoć deci "Zemlja ljudi" (Terre des Hommes, TDH), ta smanjenja su koban signal, posebno zato što se vladajuće stranke, CDU, CSU i SPD, u svom koalicionom sporazumu uopšte nisu eksplicitno obavezale na cilj od 0,7 odsto.
"Time savezna vlada ne samo da najavljuje finansijsko, već i političko odstupanje od međunarodnih obaveza", poručuju te dve organizacije u svom izveštaju o razvojnoj politici "Kompas 2025".
Matijas Moge, generalni sekretar organizacije "Pomoć za gladne" i predstavnik upravnog odbora organizacije TDH Jošua Hofert, pozivaju nemačku vladu da u svetu koji je sve dalje od mira, preuzme vodeću ulogu u mirovnoj politici. U tom cilju, organizacije su sastavile dokument na 30 stranica koji sadrži brojne preporuke za političare, kao i ilustrativne grafike o razvojnoj saradnji.
"Nemačka mora da se zalaže za dosledno poštovanje međunarodnog humanitarnog prava i humanitarnih principa, kao i za pristup pomoći i zaštitu civila u ratovima i sukobima. Ona takođe mora da obezbedi da se glad ne koristi kao oružje", navode humanitarne organizacije. Stokholmski institut za međunarodna istraživanja mira (SIPRI) objavio je ovog ponedeljka (16. jun) u svom godišnjem izveštaju najnovije podatke o globalnom nagomilavanju oružja.
Humanitarna pomoć biće više nego prepolovljena
Takođe su zabrinuti zbog planiranog smanjenja finansiranja humanitarne pomoći u budžetu Ministarstva spoljnih poslova za više od polovine, odnosno na oko milijardu evra. Sjedinjene Američke Države potpuno su prestale da podržavaju taj fond kojim upravljaju Ujedinjene nacije. Zbog masovnih smanjenja budžeta širom sveta, koordinator hitne pomoći Tom Flečer primoran je da smanji brojne programe za najsiromašnije.
Uticaj koji to ima na ljude u nevolji i one koji su gladni je razarajući, ukazao je predstavnik UN u ponedeljak u Ženevi. Umesto prvobitno procenjenih 44 milijarde dolara, Flečer sada očekuje samo 29 milijardi za distribuciju hrane, vode, lekova, skloništa i druge vrste pomoći. Prema Flečeru, novac će biti dovoljan samo za 114 miliona ljudi, umesto za 180 miliona.
Mračni izgledi za mnoge afričke zemlje
Prema procenama humanitarnih organizacija, najsiromašnije zemlje najviše će biti pogođene smanjenjem budžeta za razvoj. Među primerima koje navode su Burundi, Mozambik i Liberija, zemlje gde je u 2023. zvanična razvojna pomoć donatora činila između 24 i 14 odsto ekonomskog obima.
Humanitarne organizacije nemaju sumnje u posledice koje smanjena finansijska podrška iz bogatih zemalja može da ima: "Ako se, na primer, smanje davanja za socijalnog osiguranja, ljudi onda reaguju kratkoročno tako što prodaju imovinu koja im služi za proizvodnju, na primer stoku ili alat. To, zauzvrat, na duži rok ograničava njihovu sposobnost da zarađuju za život."
Organizacije "Nemačka pomoć za gladne u svetu" i "Zemlja ljudi" daju vladi u Berlinu uglavnom loše ocene. Vladajuće stranke CDU/CSU i SPD stvari vide drugačije: u svom koalicionom sporazumu, smanjenja razvojne pomoći i humanitarne pomoći za vanredne situacije opisana su kao "prikladna". "To je u suprotnosti s njihovim deklarisanim ciljevima obezbeđivanja adekvatnog finansiranja humanitarne pomoći – posebno kada se drugi donatori povuku", uzvraćaju humanitarne organizacije.
(EUpravo zato.rs)