Evropski parlament je usvojio izveštaj kojim poziva Evropsku komisiju da razvije ambicioznu strategiju rodne ravnopravnosti u razdoblju od 2026. do 2030. godina. Sa 310 glasova "za", 222 "protiv" i 68 suzdržanih, poslanici traže konkretne zakonodavne i nezakonodavne mere u ključnim područjima koji se tiču nasilja i zlostavljanja žena, kao i unapređenje zdravstvene zaštite i njihovog ekonomskog položaja.
U izveštaju, Parlament ističe potrebu za snažnijim koracima u suzbijanju rodno uslovljenog nasilja, predlaže da se ono klasifikuje kao posebno teško krivično delo u EU sa prekograničnim dimenzijama, uz uvođenje femicida (ubistvo žene zbog njenog roda) kao zasebne kategorije.
Poslanici takođe pozivaju na jasnu definiciju silovanja na osnovu pristanka na nivou Evropske unije i traže od država članica koje još nisu ratifikovale Istanbulski sporazum da to učine.
Kada je reč o reproduktivnim pravima, parlament zahteva univerzalan pristup zdravstvenoj zaštiti koja je rodno osetljiva, uključujući skrb o pobačaju kao osnovno pravo. Takođe se traži uvođenje rodno osetljivih mera u mentalnoj zdravstvenoj zaštiti te smanjenje zdravstvenih nejednakosti koje žene posebno pogađaju.
Ekonomija je takođe u fokusu, Komisija bi, prema izveštaju, trebala pojačati podršku ženama na tržištu rada, smanjiti razlike u platama i penzijama između polova, te osigurati primenu direktiva o minimalnim platama, transparentnosti plata, ravnoteži poslovnog i porodičnog života, kao i o učešću žena u upravnim odborima.
Izvestilac izveštaja, Marko Vešligaj, poručio je da ovaj korak šalje jasnu poruku Komisiji.
"Nova strategija mora se temeljiti na praktičnim zakonodavnim merama. Nema više skrivanja, vreme je za jačanje jednakosti, sigurnosti i slobode žena u EU", rekao je on, navodi se u saopštenju EK
Istorijska promena zakona u Francuskoj redefinisala pojam silovanja
Nedavno je u Francuskoj usvojen istorijski zakon kojim se redefiniše pojam silovanja u Krivičnom zakoniku: sada se silovanje tretira kao bilo koji seksualni čin bez jasnog pristanka. Zakon precizira da pristanak mora biti "slobodno dat, informisan, specifičan, prethodan i opoziv", a takođe ističe da pristanak ne može da se podrazumeva iz ćutanja ili odsustva otpora.
Senat je usvojio zakon velikom većinom glasova, a kasnije je potvrđen i u Nacionalnoj skupštini.
Ova reforma je odgovor na slučaj Žizel Pelikot, čije je suđenje i masovno silovanje pokrenulo snažnu javnu debatu o kulturi pristanka i nedostatku zaštite žrtava.
Aktivističke organizacije, poput Amnesty International, pozdravile su ovaj potez kao "istorijsku pobedu", jer dodatno jača pravnu zaštitu žrtava i postavlja obrazovni okvir za promenu društvenih stavova o seksualnom nasilju.
(EUpravo zato.rs)