EU nema saglasnost o razvoju AI: " Osuđeni smo"

Veštačka inteligencija donosi izazove za EU: od ekonomskih koristi do rizika po demokratiju, lideri se bore sa nedostatkom odlučnosti. Dodajte EUpravo zato u vaš Google izbor
Foto: Shutterstock

Veštačka inteligencija je uzela primat nad tradicionalnim modelima rada, čime Evropska unija nije oduševljena i teško se prilagođava izazovima koje novo vreme nosi.

Svesni su u EU da bi posledice nekontrolisanog razvoja Ai mogle da budu egzistencijalne za čovečanstvo, ali, dok su se ranijih godina suočavali i rešavali sve od dužničkih problema Grčke, pa do sukoba u Ukrajini, u situaciji sa razvojem veštačke inteligencije, pokazuje znatno manje odlučnosti.

Četiri godine nakon pokretanja ChatGPT-a, u novembru 2022, evropski lideri su na samitu u Dablinu, prvi put ozbiljnije razgovarali o veštačkoj inteligenciji.

Letonski premijer Andris Kulbergs ocenio je da postoje mnogo važnija pitanja, poput toga ko bi trebalo da predstavlja EU u pregovorima o miru između Rusije i Ukrajine, navodi Politico.

Takav odnos prema veštačkoj inteligenciji u suprotnosti je sa upozorenjima stručnjaka, na šta su još pre dva meseca upozorili visoki rukovodioci kompanija OpenAI i Anthropic.

U izveštaju su istakli da bi nagla eksplozija sposobnosti veštačke inteligencije mogla ozbiljno da oslabi mehanizme kontrole moći unutar država, između njih, kao i u kompanijama i institucijama vlasti.

Ipak, u Evropi ne postoji saglasnost o tome da li bi prioritet trebalo da bude razvoj sopstvenih najnaprednijih modela, kako bi konkurisala SAD i Kini, ili regulisanje tehnologije i njeno korišćenje za unapređenje evropske privrede. Ostvarivanje oba cilja zahteva velika ulaganja, političku posvećenost i brzo delovanje.

Predsednica Evropskog parlamenta Roberta Mecola pokušala je da ospori pesimizam koji preovlađuje u Evropi, poručivši da joj smeta tvrdnja da je kontinent već izgubio trku u veštačkoj inteligenciji, a na samitu su lideri čuli i upozorenja dobitnika Nobelove nagrade za računarstvo Džefrija Hintona, jednog od pionira moderne veštačke inteligencije i koautora pomenutog izveštaja, koji je istakao da postoji između 10 i 20 odsto verovatnoće da bi veštačka inteligencija u narednim decenijama mogla da izazove izumiranje čovečanstva, jer bi njen razvoj mogao da nadmaši sposobnost ljudi da je kontrolišu.

Razgovori u Dablinu kretali su se između egzistencijalnih rizika za čovečanstvo i ekonomskih koristi koje bi tehnologija mogla da donese. Među učesnicima je bio i direktor francuske kompanije Mistral Artur Menš, koji se protivi ideji da Evropa odustane od razvoja najnaprednijih modela veštačke inteligencije.

U Americi debata dobija na značaju

U SAD politička debata o veštačkoj inteligenciji dobija sve veći značaj, pod uticajem izbornih interesa i velikog novca koji ulažu grupe za i protiv razvoja te tehnologije. Evropski lideri će se ovom pitanju ponovo baviti za tri meseca, najavio je predsednik Evropskog saveta Antonio Košta, dok je grčki premijer Kirijakos Micotakis izjavio je da želi da svi zaposleni u granoj administraciji steknu osnovna znanja o veštačkoj inteligenciji, ali u naredne tri do četiri godine.

Zaostajanje u razvoju veštačke inteligencije moglo bi, međutim, da ima i ozbiljne političke posledice. Evropske zemlje već se suočavaju sa slabljenjem političkog konsenzusa i jačanjem nacionalističkih stranaka, dok Nacionalno okupljanje Marin Le Pen nastoji da dođe na vlast u Francuskoj, a Alternativa za Nemačku beleži podršku kakvu neka desničarska politička snaga u toj zemlji nije imala decenijama. Nezadovoljstvo ekonomskom situacijom i imigracijom doprinose tim promenama, a veštačka inteligencija mogla bi dodatno da poremeti tržište rada, protok informacija i funkcionisanje demokratije.

Posebno se upozorava na mogućnost korišćenja veštačke inteligencije za uticaj na izborne procese. Direktor evropske kompanije Uljan Šarka smatra da je EU naročito izložena tom riziku, posebno zato što nekoliko važnih članica sledeće godine izlazi na izbore. On je predložio uspostavljanje sistema za praćenje i suzbijanje mešanja u izbore uz pomoć veštačke inteligencije, ocenjujući da bi takve aktivnosti trebalo tretirati kao terorizam.

Neadvni prekid rada Microsoft servisa, koji je pogodio institucije EU, podsetio je na zavisnost evropskih institucija od američke tehnologije, a na pitanje šta bi se dogodilo ako Evropa ne uspe da smanji tu zavisnost, jedan zvaničnik u Briselu odgovorio je: "Osuđeni smo na propast".

(EUpravo zato/Biznis.rs)