Francuski univerzitet Eks-Marsej prošle nedelje predstavio je osam američkih naučnika koji se nalaze u završnoj fazi pridruživanja programu "Sigurno mesto za nauku".
Reč je o inicijativi namenjenoj naučnicima koji su se suočili, ili se plaše, smanjenja sredstava pod administracijom američkog predsednika Donalda Trampa.
Eks-Marsej nudi alternativu: sigurnije radno okruženje i novu budućnost na sunčanoj obali Mediterana.
Ovi naučnici prvi su koji formalno napuštaju američki akademski sistem kako bi se trajno preselili u Francusku, makar u okviru jednog ovako organizovanog programa, prenosi Politiko.
"Nismo daleko od jednog mračnog perioda iz naše istorije"
Iako su i Francuska i Evropska unija pokrenule višemilionske programe za privlačenje naučnika iz SAD otkako je Tramp ponovo stupio na dužnost u januaru, inicijativa univerziteta Eks-Marsej (AMU) prva je te vrste u Francuskoj.
Govoreći iz univerzitetske laboratorije za astrofiziku, predsednik AMU-a Erik Berton uporedio je trenutnu situaciju sa sudbinom evropskih naučnika koji su bežali pred nacističkim progonima uoči i tokom Drugog svetskog rata.
"Ono što se danas dešava nije daleko od još jednog mračnog perioda u našoj istoriji", rekao je Berton.
Zajedno sa bivšim francuskim predsednikom Fransoom Olandom, Berton već neko vreme zagovara uvođenje formalnog statusa "naučnog izbeglice".
Zabrinuti zbog Trampovih rezova, ali traže i sigurnost
Većina naučnika koji su prisustvovali Bertonovom govoru želela je da ostane anonimna, jer još uvek nisu potpisali ugovore sa francuskim univerzitetom i ne žele da ugroze svoje pozicije na američkim institucijama ukoliko do preseljenja ne dođe.
Među kandidatima su, na primer, Džejms, klimatolog sa jednog uglednog univerziteta, i njegova supruga, stručnjak za vezu pravosuđa i demokratije.
"Radimo u oblastima koje su na udaru politike i lako možemo ostati bez finansiranja", rekao je Džejms.
Iako mu se ne dopada reč "izbeglica", Džejms je izrazio duboku zabrinutost za budućnost akademske nauke pod Trampovim mandatom.
Univerzitet u Marseju dobio prijave sa Stenforda i Jejla
Brajan Sandberg, profesor istorije sa Univerziteta Severni Ilinois, koji proučava klimatske promene tokom malog ledenog doba (od 16. do 19. veka), već je planirao da provede godinu dana u Marseju kao gostujući profesor.
Tokom radionice u martu saznao je za program i odmah odlučio da se prijavi.
"Ceo naučni i obrazovni sistem u SAD je danas pod ozbiljnim napadom", rekao je Sandberg.
Prema podacima AMU-a, čak 298 istraživača sa prestižnih američkih institucija, uključujući Stenford i Jejl, prijavilo se na program, iako je univerzitet iz Marseja znatno manje poznat u inostranstvu u poređenju sa pariskim kolegama.
"Broj prijava pokazuje koliko je situacija preko Atlantika ozbiljna", rekao je Berton.
Obezbeđeno 15 miliona evra
Univerzitet je već obezbedio 15 miliona evra za program, a lobira i kod francuske vlade da se taj iznos udvostruči.
Ako uspeju, broj primljenih naučnika mogao bi da poraste sa planiranih 20 na čak 39.
Međutim, preseljenje u zemlju u kojoj engleski nije službeni jezik predstavlja izazov, kao i niže plate i manji istraživački budžeti u poređenju sa Sjedinjenim Državama.
Jedna mlada biološka antropološkinja, koja takođe želi da ostane anonimna, rekla je da još čeka ugovor zbog razlike u plati. Ipak, priznaje da joj odgovara to što su troškovi života u Francuskoj niži - naročito jer je školovanje za njeno dvoje dece besplatno.
"Deca jedva čekaju da se preselimo u Marsej", rekla je ona.
Niže plate, ali manje stresa
Predsednik univerziteta poručio je da će svi naučnici u okviru programa "Sigurno mesto za nauku" primati istu platu kao i francuski naučnici - izjava očigledno namenjena i domaćoj naučnoj zajednici, koja se već godinama žali na nedovoljna ulaganja u istraživanje.
Biološka antropološkinja ipak smatra da bi niža plata mogla biti prihvatljiva cena za bolji kvalitet života.
"Biće daleko manje stresa - i politički i akademski", zaključila je.
(M.A./EUpravo zato/index.hr)