Osmislili senzore koji pomažu u zaštiti košnica: Kako spasiti pčele?

EBV prati promene temperature u košnicama i šalje upozorenja ako temperatura ugrožava ravnotežu kolonije, bilo zbog loših vremenskih uslova, nestašice hrane, bolesti ili trovanja pesticidima.

Foto: Shutterstock

Globalna populacija pčela je već decenijama u stalnom padu, podstaknuta velikim korišćenjem pesticida, gubitkom staništa i klimatskim promenama.

Ipak, nove tehnologije mogle bi da donesu rešenja i pomognu pčelarima u sprečavanju masovnog uništavanja košnica.

Naime, istraživači sa Univerziteta Kalifornija u Riversajdu razvili su senzore toplote koji bi mogli značajno da smanje gubitke košnica i smanje troškove rada u komercijalnom pčelarstvu, piše Agroinform.

Tim naučnika razvio je sistem "Electronic Bee-Veterinary" (EBV), zasnovan na prediktivnim modelima za detekciju toplote.

Ovaj sistem omogućava pčelarima da na vreme prepoznaju kada temperatura u košnici dostigne kritične nivoe, što im omogućava da na vreme intervenišu.

EBV prati promene temperature u košnicama i šalje upozorenja ako temperatura ugrožava ravnotežu kolonije, bilo zbog loših vremenskih uslova, nestašice hrane, bolesti ili trovanja pesticidima.

"Predviđanje temperaturnih varijacija pomoći će pčelarima da preduzmu preventivne mere kako bi izbegli kolaps kolonije", objašnjavaju istraživači.

Sistem koristi takozvani "faktor zdravlja" koji prikazuje stanje pčelinje zajednice na lestvici od nula do jedan. Ako se vrednost faktora smanji, to znači da je zajednica u opasnosti.

"Jednostavnost intervencije omogućava brže reakcije pčelara“, kaže Šamima Hosain, doktorantkinja informatike i glavna autorka studije.

Foto: Roman Kosolapov / Alamy / Alamy / Profimedia

Ovaj sistem, dodaje, već dugo je bio san mnogih pčelara, a sada bi mogao značajno da promeni način upravljanja košnicama.

Boris Baer, entomolog s UCR-a, smatra da bi EBV mogao da napravi revoluciju u pčelarstvu.

"Do sada ovakva tehnologija nije bila potpuno integrisana u rad košnica, a sada bi mogla da bude ključna za smanjenje gubitaka u pčelarstvu“, ističe Baer.

Sistem koji košta manje od 50 dolara po košnici

Trenutno, pčelari ručno proveravaju stanje svojih košnica. Sistem EBV, međutim, može da predvidi probleme nekoliko dana pre nego što se dogode, što omogućava pčelarima da na vreme preduzmu potrebne mere.

Hjoseung Kim, profesor elektrotehnike i računarskog inženjerstva na UCR-u, ističe da su komercijalno dostupni senzori preskupi za pčelare.

"Želeli smo da stvorimo sistem koji bi koštao manje od 50 dolara po košnici“, objašnjava Kim.

Istraživači sada planiraju dalji razvoj sistema s automatskom klimatskom kontrolom, koja će moći da reguliše temperaturu u košnici bez potrebe za intervencijom pčelara.

"Trenutno možemo da šaljemo samo upozorenja, ali sledeći korak je razvoj sistema koji automatski greje ili hladi košnicu kad to bude potrebno“, dodaje Hosain.

Bez pčela nema hrane

Pčele su veoma važne jer oprašuju višе od 80 odsto biljaka kojе koristimo u ishrani.

Oprašivačima možеmo da zahvalimo na našim omiljenim namirnicama poput jabuka, kajsija, brеskvi, jagoda i mnogih drugih.


Od njih zavisi svaki treći zalogaj hrane koju jedemo.

Pčele oprašuju i biljke koje se koriste u ishrani stoke poput deteline i lucerke, pa imaju značajnu ulogu u proizvodnji mesa i mleka. Na kraju, pčele proizvode med – vrlo korisnu i lekovitu namirnicu, kao i pčelinji vosak koji se koristi još od doba starih Grka i Rimljana.

Bez pčela koje oprašuju mnoge vrste drveća, šume ne bi mogle da se razvijaju i napreduju, te bi vremenom nestale. Pčele oprašuju i žbunasto rastinje, cveće, travu, a kada ne bi bilo pčela nestali bi travnati ekositemi. Šume i livade su staništa mnogih divljih vrsta – insekata, životinja i ptica, a povlačenjem šuma i livada bio bi ugrožen opstanak vrsta koji ih naseljavaju. One su najbolji pokazatelj bezbedne životne sredine za čoveka jer mogu da žive samo u zdravom i čistom okruženju, stoji na sajtu Orca.rs

(EUpravo zato/Agroinform/Orca)