Svi kupuju hranu za poneti, a ne razmišljaju o njenoj ambalaži: Uvedena su stroga pravila za ta pakovanja

PFAS je naziv za veliku grupu od nekoliko hiljada sintetičkih hemikalija koje se koriste zbog otpornosti na vodu, masnoću i mrlje. Nazivaju ih i "večnim hemikalijama" jer su veoma postojane i mogu dugo da se zadržavaju u životnoj sredini. Dodajte EUpravo zato u vaš Google izbor
Foto: Shutterstock

U čitavoj Evropskoj uniji se od danas primenjuju nova pravila o ambalaži, a jedna od najvažnijih promena se odnosi na jedinjenja PFAS, odnosno takozvane večne hemikalije, u pakovanjima koje dolaze u kontakt sa hranom.

Reč je o hemikalijama koje se, između ostalog, koriste kako bi ambalaža bila otpornija na masnoću i vlagu.

Promena će posebno uticati na ambalažu kakvu potrošači svakodnevno dobijaju uz hranu za poneti, poput kutija za burgere i pomfrit, kesica za kebab, kao i papira za pekarske proizvode. PFAS se u takvoj ambalaži koristio upravo kako masnoća i vlaga ne bi brzo prodrle kroz papir ili karton.

Nova evropska Uredba o ambalaži i ambalažnom otpadu stupila je na snagu još u februaru 2025. godine, ali će većina njenih odredbi početi da se primenjuje upravo danas, 12. avgusta.

Koliki su limiti upotrebe PFAS-a u ambalažama?

Od danas na tržište EU ne sme da se stavlja ambalaža za hranu koja sadrži PFAS u koncentracijama jednakim ili višim od propisanih granica. Za pojedinačna PFAS jedinjenja granica je 25 ppb, za zbir ciljano analiziranih PFAS jedinjenja 250 ppb, dok je za ukupan sadržaj PFAS, uključujući polimerne PFAS, granica 50 ppm.

Prema nemačkim organizacijama za zaštitu potrošača, limiti su postavljeni toliko nisko da je namerna upotreba PFAS u takvoj ambalaži u praksi gotovo isključena.
Potrošači pritom ne moraju ništa da preduzimaju, dok usklađenost sa pravilima moraju da obezbede proizvođači, uvoznici i drugi učesnici u lancu snabdevanja.

Foto: robert coolen/Shutterstock

Ambalaža koja je već stavljena na tržište EU pre 12. avgusta ne mora da se povlači. Nova ograničenja odnose se na ambalažu koja se od danas prvi put stavlja na tržište.

Zašto se ograničavaju večne hemikalije?

PFAS je naziv za veliku grupu od nekoliko hiljada sintetičkih hemikalija koje se koriste zbog otpornosti na vodu, masnoću i mrlje. Nazivaju ih i "večnim hemikalijama" jer su veoma postojane i mogu dugo da se zadržavaju u životnoj sredini.

Evropska pravila posebno izdvajaju ambalažu za hranu kao važan izvor potencijalnog izlaganja. U obrazloženju Uredbe navodi se da PFAS iz materijala koji dolaze u kontakt sa hranom mogu dovesti do izlaganja ljudi tim jedinjenjima, kao i da njihova postojanost i utvrđeni efekti pojedinih PFAS jedinjenja predstavljaju rizik za životnu sredinu i zdravlje.

Nova pravila deo su šire reforme ambalaže u Evropskoj uniji. Cilj je da se smanji količina ambalažnog otpada, poveća ponovna upotreba i reciklaža, kao i da se ograniče problematične hemikalije u materijalima koji svakodnevno dolaze u kontakt sa potrošačima.

Šta su večne hemikalije?

Per- i polifluoroalkil supstance (PFAS) su već duže vremena u žiži naučnog interesovanja upravo zato što su izuzetno stabilne (razlog tome je što je veza između ugljenika i fluora najjača kovalentna veza među svim organskim molekulima).

U pitanju su supstance koje se već decenijama koriste u različitim industrijama, a jedan od primera je i teflon - odnosno politetrafluoroetilen.

Zanimljivo je da su aerodromi zbog čestih vežbi gašenja požara u kojima su se nesmetano ispuštale velike količine pena koje sadrže PFAS postali kontaminirane lokacije i žarišta PFAS zagađenja.

U Srbiji nema značajnije proizvodnje PFAS, ali zato uvozimo velike količine ovih supstanci koji se javljaju u širokoj lepezi proizvoda iz svakodnevne upotrebe: od plastike i različitih vodootpornih premaza, do odeće, preparata za čišćenje ili gašenje požara, prenela je Klima 101.

Ove supstance koje su zbog svoje stabilnosti dobile nadimak "večne hemikalije", ponekad su i štetne po ljudsko zdravlje. Naime, do sada je već dokazano da pojedini molekuli iz ove grupe jedinjenja izazivaju gojaznost kod dece, imaju uticaj na metabolizam holesterola, ometaju imuni sistem u borbi protiv infekcija...

(EUpravo zato/Europa.eu)