Polovina proizvodnje električne energije u Evropskoj uniji je iz OI: Energija vetra postala drugi najveći izvor struje

EU je dodatno zbrzala put kroz energetsku tranziciju pa se može nadati da će na vreme i u zadatim rokovima ispuniti klimatske ciljeve. Podatak koji ide u prilog tome je da je u prvoj polovini 2024. ček polovina proizvodnje električne energije u EU dolazila iz obnovljivih izvora.

PA Images / Alamy / Alamy / Profimedia Energija vetra postala drugi najveći izvor struje u EU

Evropska unija je izdržala kritične rizike za svoju sigurnost snabdevanja energijom, povratila kontrolu nad energetskim tržištem i cenama i ubrzala tranziciju ka klimatskoj neutralnosti. Ovo su glavni nalazi izveštaja o stanju energetske unije 2024. objavio je 12. septembra portal Evropske komisije.

U prvoj polovini 2024. polovina proizvodnje električne energije u EU dolazila je iz obnovljivih izvora.

Energija vetra pretekla je gas i postala drugi najveći izvor električne energije u EU iza nuklearne energije. Emisije gasova staklene bašte u EU pale su za 32,5 odsto od 1990. do 2022. godine, dok je ekonomija EU porasla za oko 67 procenata u istom periodu.

EU je takođe uspela da osigura da udeo ruskog gasa u uvozu EU padne sa 45 u 2021. na 18 odsto do juna 2024.

S druge strane, povećao se uvoz od pouzdanih partnera poput Norveške i SAD, dok je  EU postigla svoj cilj od 90 odsto skladištenja gasa za narednu zimu avgusta 2024, znatno pre zacrtanog roka - 1.novembra.

Iako je postignut značajan napredak u ispunjavanju ciljeva Energetske unije izveštaj otkriva da postoje oblasti u kojima su potrebna poboljšanja.

Recimo, energetsku efikasnost je potrebno dodatno osnažiti i podržati, ako unija cilja na smanjenje krajnje potrošnje energije od 11,7 posto do kraja decenije.

Za poboljšanje se posebno izdvaja potreba elektrifikacije opreme za grejanje i brzina renoviranja zgrada, prenosi Bilten Agencije za energetiku AERS.

U izveštaju je naznačeno da se pozivaju sve zemlje EU da podnesu svoje konačno ažurirane nacionalne energetske i klimatske planove što je pre moguće, kako bi se osiguralo zajedničko postizanje energetskih i klimatskih ciljeva za 2030. godinu.

(M.A./EUpravo zato/ekapija.com)