"Skoro da uopšte ne proizvodimo struju: Kako oblačno vreme utiče na solarne panele?

Zatišje u korišćenju energije vetra i sunca najčešće traje od oktobra do februara na severu Evrope, a dodatno ga pogoršavaju kratki dani, gusta oblačnost i magla. To se poklapa sa povećanom potrošnjom energije širom kontinenta, jer niske temperature podstiču veću potražnju za grejanjem. Dodajte EUpravo zato u vaš Google izbor
Foto: Shutterstock

Kako je širom Evrope zavladalo oblačno vreme, postavlja se pitanje koliko se umanjuje proizvodnja solarne energije zbog čega bi cene struje mogle naglo da porastu.

Solarna energija, koja se često opisuje kao "sjajna zvezda" energetske tranzicije i napuštanja fosilnih goriva, jedan je od najbržih i najjeftinijih izvora energije za instaliranje na svetu.

U povoljnim uslovima, proizvodnja jednog kilovat-sata električne energije pomoću solarnih panela može da košta svega 0,024 evra, što je znatno povoljnije od proizvodnje energije iz uglja, gasa, pa čak i vetra.

Od početka rata u Iranu, koji je izbio 28. februara, solarna energija je Evropskoj uniji već uštedela 42,9 milijardi evra na uvozu gasa koje je na taj način izbegnut.

Takođe je pomogla stabilizaciji elektroenergetske mreže tokom leta, kada je zbog niza toplotnih talasa došlo do naglog rasta potrošnje struje za hlađenje.

Međutim, dugotrajni period hladnog, oblačnog vremena bez vetra predstavlja još jedan ozbiljan problem za Evropu.

Može li solarna energija da funkcioniše zimi?

Dunkelflaute, što bi sa nemačkog moglo da se prevede kao "mračno zatišje", izraz je koji se koristi za opisivanje dužeg perioda tokom kojeg je proizvodnja energije iz vetra i sunca veoma niska ili je uopšte nema zbog nedostatka vetra i sunčeve svetlosti.

Ova pojava se najčešće javlja od oktobra do februara na severu Evrope, a dodatno je pogoršavaju kratki dani, gusta oblačnost i magla. To se poklapa sa povećanom potrošnjom energije širom kontinenta, jer niske temperature podstiču veću potražnju za grejanjem.

Periodi "dunkelflaute" koji traju nekoliko uzastopnih dana su retki, ali kada do njih dođe, evropska elektroenergetska mreža mora u većoj meri da se oslanja na skupe rezervne izvore energije, poput prirodnog gasa.

Foto: Shutterstock

Prema prognozama Blumberga, cene električne energije su u Nemačkoj ove nedelje premašile 300 evra po megavat-satu, što je oko dva puta više od oktobarskog proseka. Tokom večernjeg perioda najveće potrošnje, cene su u pojedinim satima prelazile 500 evra.

Opada proizvodnja energije iz kućnih solarnih panela

Na individualnom nivou, domaćinstva koja imaju solarne panele takođe primećuju rast računa za energiju. Jedan Britanac, koji na krovu ima instalirano 12 solarnih panela ukupne snage 6,36 kW, rekao je za "Euronews Earth" da su paneli 4. novembra proizveli svega 10,90 kWh električne energije, zbog čega je morao da preuzme dodatnih 27,40 kWh iz mreže.

U četvrtak, 5. novembra, kada je njegov grad tokom celog dana bio pod oblacima, domaćinstvo je proizvelo samo 2,40 kWh solarne energije, dok je iz mreže preuzelo 20,60 kWh.

To se dogodilo uprkos činjenici da domaćinstvo ima bateriju za skladištenje električne energije kapaciteta 11,52 kWh, koja se noću puni po nižoj tarifi, kako bi se tokom dana koristila kada potrošnja struje poraste.

Oblačno vreme će se nastaviti i u narednim danima što znači da će mnoga britanska domaćinstva proizvoditi znatno manje solarne energije nego tokom leta.

Foto: Shutterstock

"Skoro da uopšte ne proizvodimo struju. Veoma je obeshrabrujuće videti koliko energije preuzimamo iz mreže, nakon što smo potrošili hiljade na solarni sistem. Ipak, znamo da će paneli ponovo početi bolje da rade kada se oblaci raziđu", rekao je ovaj potrošač koji je želeo da ostane anoniman.

Hidroenergija nadoknađuje pad proizvodnje iz solarnih izvora

Naravno, nije iznenađujuće što se najveći deo električne energije iz solarnih izvora proizvodi tokom letnjih meseci. U EU je udeo solarne energije u ukupnoj proizvodnji struja u junu dostigao 25,4 odsto, dok je u oktobru pao na svega 13,2 odsto.

Ipak, solarni paneli zavise od dnevne svetlosti, a ne od toplote, što znači da domaćinstva sa solarnim panelima na krovovima mogu da proizvode električnu energiju čak i tokom hladnih dana.

Prema podacima britanskog dobavljača zelene energije "Good Energy", kućni solarni sistemi u Velikoj Britaniji i tokom zime mogu da proizvedu oko 25 do 35 odsto svoje godišnje proizvodnje, što, kako navode, "predstavlja značajnu rezervu za pokrivanje zimskih računa".

Pad proizvodnje solarne energije obično se poklapa i sa povećanjem proizvodnje hidroenergije, koja je u EU počela da raste od oktobra prošle godine.

Solarna energija takođe može da pomogne u ublažavanju naglih skokova potrošnje struje usled toplotnih talasa, kada iznenada raste potreba za hlađenjem prostora, odnosno korišćenjem klima-uređaja i ventilatora.

Foto: Xandery / Shutterstock.com

Prema podacima energetskog istraživačkog centra "Ember", tokom toplotnog talasa krajem juna ove godine dnevna potrošnja električne energije porasla je za čak 28 odsto u Italiji, 23 odsto u Mađarskoj, 14 odsto u Francuskoj i 13 odsto u Španiji, u poređenju sa danima pre toplotnog talasa.

Kako navodi "Ember", dok je potražnja za električnom energijom rasla zbog toplotnog talasa, solarna energija je bila jedini veliki izvor struje koji je ostvario "bolje rezultate nego obično". U poređenju sa ostalim danima u junu i julu, prosečna dnevna proizvodnja solarne energije tokom toplotnih talasa bila je za 17 odsto veća u Francuskoj i Mađarskoj, za pet odsto u Španiji, dok je u Italiji ostala na istom nivou.

Odvojena analiza "Embera" je pokazala da je prosečno britansko domaćinstvo sa solarnim panelima na krovu tokom perioda velikih vrućina proizvodilo dovoljno električne energije za napajanje klima-uređaja pet sati dnevno.

Istovremeno, izvori energije koji zahtevaju velike količine vode, poput uglja, hidroenergije i nuklearne energije, suočavaju se sa poteškoćama tokom toplotnih talasa, jer ekstremno visoke temperature i nedostatak padavina dovode do dugotrajnih sušnih perioda.

Poljska je u avgustu bila primorana da smanji proizvodnju u svojim termoelektranama na ugalj, kojima su potrebne ogromne količine vode za hlađenje, nakon što je nivo vode u reci Visli pao na kritično nizak nivo.

Ova mera je privremeno isključila 1,3 gigavata kapaciteta iz poljskog elektroenergetskog sistema, što je dovoljno za snabdevanje više od milion prosečnih domaćinstava. To je oko dva odsto ukupnih energetskih kapaciteta zemlje.

(EUpravo zato/Euronews)