Najniža proizvodnja na Đerdapu otkad je pušten u rad: Građani se pozivaju da racionalno troše struju

"Apelujem na građane da se racionalno ponašaju, da racionalno koriste električnu energiju i da jednostavno svi pokušamo da doprinesemo da prevaziđemo ovaj sušni tropski period što je lakše moguće", poručila je Đedović Handanović. Dodajte EUpravo zato u vaš Google izbor
Dunav kod Apatina Foto: Stefan Stojanović

Tropske vreline ugrožavaju snabdevanje strujom u čitavoj Evropi, a najteže je u Mađarskoj i Rumuniji, koje zbog manjka vode iz Dunava za hlađenje reaktora moraju da gase nuklearne elektrane.

Ministarka rudarstva i energetike, Dubravka Đedović Handanović, rekla je da situacija ostaje izazovna kada je vodostaj Dunava u pitanju, navodeći da je tokom celog maja, juna i jula zabeležena najniža proizvodnja na Đerdapu otkako je ova hidroelektrana puštena u rad.

"Đerdap 1 je na 20 odsto proizvodnje, Đerdap 2 na 30. Dotoci su najniži, odnosno 1.500 kubika u sekundi", navela je Đedović Handanović.

Dodala je da su dotoci bili na tom nivou poslednji put 2003, a pre toga 1985. godine.

"To sve govori o jednoj vanrednoj situaciji koja apsolutno mora da se prati i da ostanu svi zaposleni u energetskom sektoru posvećeni da prebrodimo ovaj izazovan sušan period, ali i velike vrućine", ocenila je ministarka.

Sa druge strane, situacija na hidroelektranama na Drini je nešto bolja, dotoci su ispod proseka, ali iznad biološkog minimuma.

Đedović Handanović je naglasila koliko je bilo važno što je završena rehabilitacija reverzibilne hidroelektrane Bajina Bašta na proleće ove godine, što omogućava pumpanje vode u trenucima kada su cene niske, odnosno u sunčanim časovima, a korišćenje proizvedene energije u jutarnjim i večernjim satima kada je potrošnja najveća.

Akumulacije su, kako je rekla, na 75%, što je zadovoljavajuće, a tako visok nivo će se zadržati za nepredviđene situacije.

Hidroelektrana Đerdap, Ilustracija Foto: Shutterstock

Neophodno hlađenje termoelektrane Kostolac

Situacija u termoelektrani Kostolac je stabilna, ali je neophodna određena visina Dunava da bi se ovi objekti hladili na zadovoljavajućem nivou, pa su snage određenih blokova morale da se spuste za trećinu u prethodnom periodu.

Kada je reč o TENT-u, voda za hlađenje iz Save nije problem i ne ugrožava proizvodnju. Izazov predstavlja kvalitet uglja, koji nije zadovoljavajući, što utiče na količinu proizvedene električne energije, ali se to prevazilazi uvozom uglja veće kalorijske vrednosti.

"Uglja na deponijama ima dovoljno i one se pune svakim danom, milion i osamsto dvadeset hiljada tona u ovom momentu, cilj je da pređu i dva miliona tona pre početka zimske sezone, da bi upravo imali dodatnu sigurnost za periode koji su izazovni", navela je ministarka.

Građani da racionalno troše struju

Đedović Handanović je ukazala da je situacija u regionu veoma izazovna upravo zbog vodostaja Dunava neophodnog za hlađenje nuklearnih elektrana.

Prema njenim rečima, nuklearna elektrana Pakš u Mađarskoj je već smanjena na 50% proizvodnje i verovatno će morati da bude isključena, u Rumuniji jedan reaktor ne radi, a drugi radi sa smanjenom snagom, dok će u Bugarskoj, ukoliko se ovakva situacija nastavi, verovatno morati da isključe bar dve jedinice.

"To sve stvara pritisak, pre svega na dostupnu količinu električne energije, a onda i na cene električne energije", objasnila je ministarka.

Foto: Shutterstock

Tropski talas je u Srbiji doveo i do velike potrošnje, koja dostiže 100 do 105 gigavat-sati dnevno, dok se zimi troši oko 110 ili 115 gigavat-sati u momentima najhladnije zime i najveće potrošnje.

"Apelujem na građane da se racionalno ponašaju, da racionalno koriste električnu energiju i da jednostavno svi pokušamo da doprinesemo da prevaziđemo ovaj sušni tropski period što je lakše moguće", poručila je Đedović Handanović.

Dodala je da je najbitnije nabaviti energiju, odnosno dodatne količine uglja i mazuta, ali i nedostajuće količine električne energije, unapred i po predvidivim cenama.

EMS: Stanje u Srbiji povoljnije nego u regionu

Kada je reč o snabdevanju potrošača u Srbiji, stanje je dosta bolje nego u regionu, tvrdi za RTS izvršni direktor za upravljanje i tržište u EMS-u Duško Aničić.

Elektromreža Srbije trenutno pumpa električnu energiju u reverzibilnoj hidroelektrani u jezero, kako bi ta energija kasnije mogla da se koristi u periodu najvećeg izazova, odnosno u večernjem vrhu.

Govoreći o zemljama koje trenutno najviše uvoze električnu energiju, među kojima su Italija, Mađarska, Austrija, deo Nemačke i Hrvatska, Aničić je istakao da Srbija uvozi malo i objasnio da cena električne energije varira tokom dana.

"Trenutno je u ovim satima to u nekom minimumu, zato i EPS kupuje tu energiju i pumpa gore na jezero", naveo je Aničić.

Mađarska i Hrvatska tražile pomoć

Aničić je potvrdio da su prethodnih dana stizali zahtevi za pomoć od zemalja iz okruženja. Mađarski operator tražio je pomoć pre nekoliko dana, a isti zahtev je uputio i hrvatski operator prenosnog sistema.

"Imali smo rezerve da im damo u večernjem vrhu, tako da to je jedna od procedura da u slučaju problema jedni od drugih operatora sistema isporučuju havarijsku energiju da bi sistem bio stabilan", objasnio je Aničić.

Ekipe u stalnoj pripravnosti

Kada je reč o merama Elektromreže Srbije, Aničić navodi da važe procedure po kojima, kad god je na snazi crveni meteoalarm, kompanija prelazi u stanje pripravnosti.

"Sve raspoložive ekipe, sve ekipe su u 24-časovnoj pripravnosti za slučaj bilo kakvog ispada, da možemo pravovremeno da reagujemo", rekao je Aničić, dodajući da se u tom periodu odlažu i svi remontni radovi, kako bi mreža bila u punom kapacitetu.

(EUpravo zato/RTS)