Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je u Bukureštu da projekat reverzibilne hidroelektrane Đerdap 3 predstavlja jedan od najznačajnijih energetskih poduhvata za Srbiju i da ima potencijal da postane najveća reverzibilna hidroelektrana u jugoistočnoj Evropi.
Ona je najavila da će do kraja meseca biti poznato koje su od šest prijavljenih kompanija ispunile uslove javnog poziva za nastavak postupka izbora izvođača radova. Nakon toga sledi faza pregovora i pripreme tehničke dokumentacije, koja će definisati optimalno rešenje za realizaciju projekta.
Tokom posete Rumuniji, ministarka će sa premijerom i vršiocem dužnosti ministra energetike Ilijeom Boložanom potpisati Memorandum o razumevanju kojim će biti unapređena razmena informacija i saradnja dve države na razvoju projekta Đerdap 3.
Kako je istakla, ovaj projekat ima veliki značaj ne samo za energetsku bezbednost Srbije, već i za stabilnost energetskog sistema čitavog regiona.
Prema njenim rečima, planirani kapacitet buduće elektrane kretaće se između 1.200 i 2.400 megavata, u zavisnosti od konačnog tehničkog rešenja. Reverzibilna hidroelektrana omogućava skladištenje viškova električne energije u periodima manje potrošnje i njihovo korišćenje kada je potražnja najveća, čime se povećavaju sigurnost i fleksibilnost elektroenergetskog sistema.
Đedović Handanović je navela da je završena stručna evaluacija pristiglih prijava, a da se uskoro očekuje potvrda Radne grupe Vlade Srbije, nakon čega će početi pregovori sa odabranim kompanijama o izradi projektne dokumentacije.
Projekat Đerdap 3 predstavlja investiciju vrednu više milijardi evra i smatra se jednim od najvažnijih razvojnih projekata u domaćem energetskom sektoru. Javni poziv za iskazivanje interesovanja završen je 25. juna, a realizuje se na osnovu Sporazuma o strateškoj saradnji Srbije i Sjedinjenih Američkih Država u oblasti energetike.
Planirano je da elektrana funkcioniše kao velika "vodena baterija". Kada u sistemu postoji višak proizvedene električne energije, voda će se pumpati iz Dunava u gornja akumulaciona jezera, dok će se u periodima povećane potrošnje vraćati kroz turbine i proizvoditi električnu energiju. Takav način rada omogućava efikasnije korišćenje obnovljivih izvora energije, poput vetra i sunca, i doprinosi većoj stabilnosti elektroenergetske mreže.
Za razliku od hidroelektrana Đerdap 1 i Đerdap 2, koje Srbija deli sa Rumunijom, budući Đerdap 3 biće izgrađen u potpunosti na teritoriji Srbije. Ukoliko bude realizovan prema planu, prva faza projekta trebalo bi da bude završena do 2036. godine.
(M.A./EUpravo zato/rts.rs)