Solarni parkovi u Grčkoj, koji posluju u okviru državnog sistema podsticaja, suočili su se u aprilu sa drastičnim padom prihoda, u proseku oko 50 odsto manje u odnosu na isti period prošle godine, dok pojedine kompanije beleže gubitke i do 60 procenata.
Glavni razlozi za ovakav pad su sve češće negativne i nulte cene električne energije na tržištu, kao i sve učestalija ograničenja proizvodnje.
Situaciju dodatno otežava nedostatak sistema za skladištenje energije, pa se višak proizvedene struje tokom sunčanih sati ne može adekvatno sačuvati za kasniju upotrebu.
Ove probleme najviše osećaju veći solarni parkovi priključeni na visokonaponsku mrežu, dok su manji sistemi u distributivnoj mreži nešto manje pogođeni. U pojedinim slučajevima operateri su bili primorani da privremeno isključe postrojenja iz rada zbog preopterećenja mreže.
Prema podacima iz sektora, tržište električne energije je sve češće u situaciji da cene tokom dana padaju na nulu ili čak u negativnu zonu, i to u trajanju od nekoliko sati. U takvim uslovima, prema važećim ugovorima o razlici (CfD), proizvođači ne dobijaju nadoknadu ako su cene na nuli ili negativne duže od dva sata, što dodatno smanjuje prihode.
Stručnjaci upozoravaju da kombinacija visoke proizvodnje iz solarnih izvora i niske potražnje, naročito tokom vikenda i praznika, sve češće dovodi do zagušenja mreže i prisilnih redukcija proizvodnje.
Gubici su, prema procenama, u aprilu bili dvostruko veći nego u martu, a analitičari upozoravaju da bi maj mogao doneti još lošije rezultate. Paralelno sa tim, razmatra se i sve veći rizik od finansijskog pritiska na kompanije u sektoru.
Neki predstavnici industrije, poput izvršnog predsednika kompanije Metlen Energy and Metals Evangelosa Mitilineosa, upozoravaju da bi u narednom periodu moglo doći do talasa problema sa otplatom kredita u solarnoj industriji, uz potencijalne zaplene imovine od strane banaka.
Slična upozorenja stižu i od čelnika grupacije Aktor, koji ističu da rastuća ograničenja proizvodnje i nestabilnost tržišta mogu dovesti do ozbiljnih finansijskih poremećaja u sektoru obnovljivih izvora energije, sa potencijalnim dugovima koji bi mogli dostići i do 25 milijardi evra.
Dok Grčka pokušava da uskladi brzi rast solarnih kapaciteta sa ograničenjima mreže i nedostatkom skladišnih kapaciteta, energetsko tržište ulazi u period sve veće volatilnosti i neizvesnosti.
(M.A./EUpravo zato/balkangreenenergynews.com)