Njihova uloga je da stari hleb, trulo povrće i voće i industrijske nusproizvode pretvore u sirovinu bogatu proteinima i mastima, a sve ono što ne "iscrpe" postaje zemljište bogato hranljivim materijama.
Ova vrsta reciklaže u nekoliko zemalja je postala deo cirkularne ekonomije - modela proizvodnje koji ne iscrpljuje prirodu, već je obnavlja.
Pioniri ovakvog pristupa, firma Livin Farms iz Beča, pravi su primer kako "fabrika muva" može da transformiše život u gradu - sa gomilom ostataka i malim površinama - stvaranjem održivih fabrika hrane i đubriva.
Prema podacima iz fabrike, godišnje se proizvode oko pet milijardi larvi. Firma planira da do 2030. izgradi oko 50 takvih postrojenja širom Evrope, u cilju prerade oko milion tona ostataka hrane u insekt-protein, mast i đubrivo, prenosi Beta.
Šira slika - efikasnost, cirkularna ekonomija i uticaj na ekologiju
Ovakve "farme muva" ili kako se još nazivaju "insekt‑fabrike" nisu samo eksperimenti, one prema mišljenju stručnjaka stvarno mogu da budu deo rešenja za nekoliko globalnih problema.
Prema najnovijim istraživanjima, larve crne vojničke muve mogu da pretvore velike količine organskog otpada u protein i đubrivo, čime direktno smanjuju količinu otpada, a istovremeno stvaraju resurse za stočnu hranu i poljoprivredu.
Đubrivo ("frass", odnosno izmet i ostatci larvi) potvrđeno imaju nutritivna svojstva slična onima kao kod tradicionalnih mineralnih đubriva, što može smanjiti zavisnosti od štetnih hemikalija.
S obzirom da larve rastu brzo, a nije im potreban veliki prostor i ulaganja za njihov uzgoj kao kod klasičnih farmi za stoku, ceo sistem ima manji ekološki otisak - što uključuje smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte, pomaže u boljem iskorišćavanju resursa i eliminiše problem sa odlaganjem organskog otpada.
Drugim rečima, ovo je primer stvaranja cirkularne, održive bio-ekonomije: otpad postaje resurs, hrana i đubrivo nastaju u jednom zatvorenom, smanjenom ciklusu, dok se štetni efekti usled otpada i preopterećenog đubrenja tla smanjuju.
Priča iz Beča nije izolovan slučaj. Slično se, radi i kod nas - na farmi u Čeneju blizu Novog Sada, gde se organska prostirka za tov pilića kasnije koristi kao đubrivo, po principima kružne ekonomije.
U svetu koji se brzo menja zbog klimatskih izazova i problema sa otpadom, ovakve inovacije, mogle bi da postanu ključ za održiviji balans između ljudi, hrane i prirode.
(EUpravo zato)