Kancelarija za kontrolu inostrane imovine američkog Ministarstva finansija (OFAC) izdala je Opštu dozvolu broj 132, kojom praktično daje zeleno svetlo nastavku finansiranja i izgradnje nuklearne elektrane Pakš 2 u Mađarskoj.
Ovaj projekat već duže vreme privlači pažnju zvaničnog Beograda, gde se više puta moglo čuti da je Srbija spremna da uđe u suvlasnički udeo elektrane, prenosi Nedeljnik.
Vašington dozvolio transakcije uprkos ruskim sankcijama
Odluka doneta 21. novembra omogućava da se obavljaju sve finansijske operacije neophodne za realizaciju projekta, iako u njemu učestvuju i ruske kompanije koje su pod sankcijama.
Ipak, ostaje na snazi zabrana bilo kakvog zaduženja računa Centralne banke Rusije ili ruskog Fonda nacionalnog blagostanja u američkim finansijskim institucijama.
Ko sve dobija izuzeće?
Dozvola precizira koje banke i institucije mogu da učestvuju u transakcijama vezanim za Pakš 2. Na listi su Gazprombanka, Sberbank, VTB, Alfa-Bank, Rosbank, Sovcombank, kao i banke Otkritie, Zenit i Saint-Petersburg.
U izuzeće su uključene i korporacija Vnješekonombank, Nacionalni klirinški centar i Centralna banka Ruske Federacije, a dozvola se odnosi i na sve entitete u kojima ove institucije imaju najmanje 50 odsto vlasništva.
Šta podrazumeva izgradnja Pakša 2?
Projekat predviđa izgradnju dva nova ruska reaktora VVER-1200 kao proširenje postojeće nuklearke.
Glavni izvođač je Rosatom. Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto je 16. avgusta 2024. potvrdio da je projekat ušao u fazu pune izgradnje, nakon što je uliven prvi beton u temelje petog reaktora.
Srbija i dalje želi u projekat
U proteklim godinama predsednik Srbije Aleksandar Vučić i drugi visoki zvaničnici više puta su isticali interesovanje naše zemlje da otkupi udeo u novoj nuklearnoj elektrani kao način da obezbedimo dodatne količine "čiste" energije.
Vučić je još 2021. godine poručio da je Srbija spremna da kupi 5, 10 ili 15 odsto vlasništva u Pakšu 2 i da tu investiciju plati odmah i u celosti.
Slično je ponovio i ministar finansija Siniša Mali 2023. godine, naglasivši da bi Srbija svoj vlasnički deo koristila za snabdevanje domaćinstava i privrede električnom energijom.
(M.A./EUpravo zato/biznis.rs)