Najveća svetska vetroturbina gradi se u Šipkauu, u nemačkoj pokrajini Brandenburg, i mogla bi da napravi revoluciju u korišćenju energije vetra.
Portparol kompanije Gikon, koja gradi ovu gigantsku vetroturbinu u Nemačkoj, ističe da je projekat jedinstven u svetu, zbog čega su posebno pažljivi sa građevinskim radovima. Prema pisanju nemačkog Tagešaua, trenutno gradilište više podseća na eksperimentalnu laboratoriju nego na klasičan projekat izgradnje vetroturbina.
Ima toranj u obliku skele visok 50 metara, a radovi su počeli u julu 2025. godine. Planirano je da projekat bude završen u leto 2026. godine, piše tportal.
Sami šrafovi teže oko dva kilograma, a kran je podignut na 150 metara, što je uobičajena visina standardnih vetroturbina. Ona u Šipkauu biće dvostruko viša: centralna tačka rotora biće na visini od 300 metara, a njegov prečnik će dostići čak 365 metara.
Nemačka namerava da nadmaši konkurenciju izgradnjom vetroturbine više od Ajfelovog tornja. Najveća na svetu je trenutno u Danskoj, visoka 271 metar i puštena u rad 2022. godine, a najmoćniji je kineski prototip kompanije Dongfang Electric kapaciteta 26 MW, instaliran u test bazi u Kini krajem avgusta 2025. godine.
"Na visini od 365 metara imamo znatno jači i stabilniji vetar, a proizvodnja električne energije biće više nego dvostruko veća od standardnih vetroturbina", rekao je Johen Grosman, direktor kompanije Gikon.
Specijalizovani radnici uglavnom iz Turske
Projekat zahteva iskusne radnike sposobne za rad na visini od 300 metara, a većina njih zapravo dolazi iz Turske, jer instaliraju turbine na mestima gde čak ni najveći kran ne može da pomogne, koristeći posebne metode.
Osnovna struktura, u obliku trougla, široka je 48 metara i podseća na Ajfelov toranj u Parizu. Takva baza pruža stabilnost i nove mogućnosti, pa bi u budućnosti vetroelektrana mogla da radi na više nivoa, sa vetroturbinama različitih visina koje hvataju vetar u različitim slojevima.
"Na istoj površini možemo da proizvedemo mnogo puta više električne energije nego danas", dodaje Grosman.
Energetska laboratorija za budućnost
Projekat se finansira preko Federalne agencije za inovacije i još uvek je u razvoju, a izgradnja će koštati do 27,5 miliona evra. Ali Gikon planira da iskoristi iskustvo za buduću serijsku proizvodnju.
"Očekujemo rezultate koje smo do sada videli samo u priobalnim vetroelektranama. Ako se koncept pokaže uspešnim, to bi mogla biti prekretnica u razvoju obnovljivih izvora energije u Nemačkoj", ističe Grosman.
Šipkau tako postaje mesto spektakularne gradnje i energetska laboratorija za budućnost. Kada rotor počne da radi na visini od 365 metara 2026. godine, otvoriće se novo poglavlje u istoriji korišćenja energije vetra.
(EUpravo zato/tportal)