Najstarija hidroelektrana u Evropi, koja je i danas u funkciji, nalazi se u našem komšiluku, u Hrvatskoj. Ona proizvodi električnu energiju već preko 100 godina i simbol je Nacionalnog parka Dalmacija. Zahvaljujući upravo toj hidroelektrani na reci Krki, Šibenik je 1895. godine postao prvi grad na svetu koji je dobio javnu rasvetu na naizmeničnu struju.
Nacionalni park Krka jedno je od najpoznatijih prirodnih bogatstava Hrvatske. Reka Krka, duga 72 kilometra, poznata je po svojim vodopadima, kanjonima i biodiverzitetu, koji privlače posetioce iz celog sveta. Najveći i najspektakularniji vodopad među njima je Skradinski buk, pravi prirodni amfiteatar vode i stena. Međutim, pored svoje prirodne lepote, reka Krka zauzima i važno mesto u istoriji ljudskih dostignuća. Naime, ovde je izgrađena najstarija hidroelektrana u Evropi, Jaruga.
Istorija hidroelektrana na reci Krki datira od 28. avgusta 1895. godine, kada je puštena u rad hidroelektrana Krka, poznata i kao Jaruga I. Bila je to tek druga hidroelektrana na svetu koja je koristila patente Nikole Tesle, i prva te vrste u Evropi.
Šibenik ušao u istoriju zbog nje
Izgrađena je ispod vodopada Skradinski buk i opremljena turbinom, generatorima i transformatorom koje je proizvela kompanija Ganc iz Budimpešte. Električna energija iz hidroelektrane Krka omogućila je Šibeniku da postane prvi grad na svetu sa javnim osvetljenjem koje koristi naizmeničnu struju. Iako je ubrzo prestala sa radom zbog ograničenog kapaciteta, njen značaj u istoriji energetike ostao je ogroman.
Potražnja za električnom energijom brzo je rasla početkom 20. veka, pa je 1901. godine započeta izgradnja nove, snažnije hidroelektrane, Jaruge II. Puštena je u rad 1904. godine, a u početku je proizvodila električnu energiju za potrebe fabrike karbida u Crnici, prema veb-sajtu Nacionalnog parka Krka.
Već 1913. godine dobila je i pristup delu vode koju je koristila stara hidroelektrana, preuzevši tako glavnu ulogu u proizvodnji električne energije na reci Krki. Tokom 1930-ih, Jaruga II je temeljno modernizovana, a od 1937. godine radi u renoviranom obliku, i radi do danas, što je čini jednom od najstarijih aktivnih hidroelektrana u Evropi.
Zahvaljujući prvoj hidroelektrani na reci Krki, Šibenik je ušao u istoriju kao prvi grad na svetu sa javnim osvetljenjem na naizmeničnu struju. Dalekovod dug 11,5 kilometara prenosio je struju od Skradinskog buka do grada, a električne lampe su osvetljavale ulice u vreme kada su mnogi evropski gradovi još uvek koristili gasne lampe. Ova tehnološka revolucija dala je Šibeniku status pionira i postavila ga među gradove koji su prvi iskusili blagodeti moderne električne energije.
(EUpravo zato)