Prava "savršena oluja" toplotnih talasa, suše i lošeg upravljanja šumama do sada je 2025. godine spržila čak 232.000 hektara zemljišta širom Evrope, upozoravaju stručnjaci.
Prema podacima Evropskog informacionog sistema za šumske požare (EFFIS), od 15. jula u vatri je stradalo 231.539 hektara, što je 119 odsto više od višegodišnjeg proseka za ovaj period godine (105.586 hektara).
To je površina gotovo jednaka teritoriji Luksemburga.
Požari širom Evrope - ljudske žrtve, evakuacije, zatvaranja
U proteklim nedeljama požari su naterali desetine hiljada ljudi da napuste svoje domove, odneli su najmanje tri života u Turskoj, izazvali zatvaranja u Kataloniji, masovne evakuacije na Kritu i haos u okolini Marseja. A kako leto odmiče, očekuje se da će se spisak pogođenih oblasti širiti.
"Ova godina deluje zaista ekstremno", kaže Sara Karter iz organizacije Global Forest Watch.
Kako dodaje, s obzirom na to da su 2023. i 2024. bile najtoplije godine u istoriji merenja, nije iznenađenje što se suvi i vreli uslovi nastavljaju.
Karter navodi da požare pogoršava kombinacija tri faktora: ekstremnih vrućina, suše i načina na koji se upravlja šumama.
Klimatske promene šire sezonu požara i povećavaju rizik
Podaci EFFIS-a pokazuju da je broj požara takođe daleko iznad proseka - do 15. jula registrovano je 1.230 požara, dok je višegodišnji prosek za taj period 478.
Većina ovog porasta zabeležena je u februaru i martu, zbog natprosečno toplog i sušnog vremena u zapadnoj i centralnoj Evropi.
Zvaničnici Evropske komisije naglašavaju da su podaci o spaljenim površinama od aprila slični proseku.
Ipak, klimatske promene čine da se požarna sezona širi - počinje ranije i traje duže.
"Ako su ranije požari bili koncentrisani u dva najtoplija letnja meseca, sada sezona obuhvata i proleće i ranu jesen, jer se klima brzo menja", kaže Karter.
Povećane emisije ugljen-dioksida dodatno pogoršavaju situaciju - suše šumsko zemljište, čineći ga podložnijim požarima, što vodi ka još većem sagorevanju šuma.
Do 16. jula, ukupne emisije ugljenika iz šumskih požara u EU procenjuju se na 1,9 megatona, prema podacima Kopernikusove službe za praćenje atmosfere.
Turska, Grčka, Rumunija - najteže pogođene zemlje
U Turskoj su krajem juna i početkom jula požari spalili rekordne površine za ovaj period godine, a emisije gasova su dostigle najviši nivo u poslednje 22 godine, prema bazi podataka GFAS.
Slično se dešava i u Velikoj Britaniji, gde su zbog velikih požara u Škotskoj emisije dostigle istorijski maksimum.
U Grčkoj je ove godine, takođe, zabeležen neuobičajeno visok obim izgorelog zemljišta.
Međutim, Rumunija se izdvaja: prosečno godišnje izgori oko 23.000 hektara, dok je ove godine već uništeno čak 123.000 hektara, što je više od pet puta više od proseka. Stručnjaci uzrok vide u sušnim uslovima zabeleženim od februara do marta.
"Nekad se čini da cela Evropa gori , ali zapravo, sever Evrope je znatno otporniji. Samo 3% gubitka šumskog pokrivača u 2024. nastalo je usled požara, dok su u južnim državama - poput Portugala, Grčke i Španije - požari odgovorni za ogromne štete, navodi Karter.
Neki požari više ne mogu da se obuzdaju
Ističe da je ključ bolje upravljanje šumama - stvaranje raznovrsne vegetacije, izbegavanje zapaljivih vrsta poput eukaliptusa i čuvanje vlage u zemljištu.
Takođe, neophodno je praviti tzv. "protivpožarne pojaseve", odnosno uklanjati zapaljivi materijal.
Ipak, u nekim slučajevima, kada se spoje suvo tlo i jak vetar, "požari više ne mogu da se ugase".
Zato su rani sistemi upozorenja ključni za zaštitu ljudi i imovine. Evropska komisija koristi EFFIS za izdavanje upozorenja, dok Global Forest Watch prati moguće poremećaje.
"Ne očekujem da će ovo leto biti išta drugačije. Ljudi moraju da se pripreme na pogoršanje kvaliteta vazduha, rizike po domove, poslove, živote i turizam u južnim krajevima Evrope", zaključuje Karter.
(M.A./EUpravo zato/euronews.com)