Svet je na putu da zabeleži najtopliju godinu od početka merenja, jer se planeta suočava sa zagrevanjem izazvanim klimatskim promenama i fenomenom El Ninjo, upozorili su naučnici nezavisne američke istraživačke organizacije "Berkeley Earth".
Upozorenje je stiglo u trenutku kada se svetski lideri i aktivisti okupljaju u Turskoj tokom 31. konferencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama (COP31).
Kako se navodi, iako je do kraja godine ostalo još mesec i po dana, "sa 95 odsto sigurnosti se može tvrditi da će 2026. nadmašiti prethodni temperaturni rekord iz 2024".
Posledice rasta temperatura poslednjih meseci su posebno osetile zemlje koje učestvuju na konferenciji COP. Bile su suočene sa velikim šumskim požarima, a godinu je obeležilo i iznenadno urušavanje glečera u Nepalu, u kojem je poginulo više od 1.000 ljudi.
"Imali smo niz rekordno toplih godina. To je ono što očekujemo kako globalno zagrevanje bude napredovalo... urušavanje glečera, rekordni toplotni talasi i suše", rekao je dr Robert Rode iz organizacije "Berkeley Earth".
Klimatska služba EU Kopernikus potvrdila je da je oktobar bio najtopliji otkako se rade merenja.
Međutim, Rode je upozorio da je to tek početak.
"Postoji mogućnost da nas u budućnosti očekuju mnogo veće i dramatičnije promene", rekao je on.
Glavni pokretač porasta globalnih temperatura jeste povećanje koncentracije ugljen-dioksida u atmosferi koje je uglavnom posledica sagorevanja fosilnih goriva.
Svetska meteorološka organizacija (SMO) Ujedinjenih nacija objavila je u ponedeljak sopstveni izveštaj. Iako je njena prognoza opreznija od analize "Berkeley Earth", predviđa se da će 2026. biti među četiri najtoplije godine otkako se sprovode merenja.
U izveštaju se navodi da ni 2027. godina neće doneti predah, jer će se neuobičajeno snažan El Ninjo nastaviti i tokom naredne godine, dodatno podižući temperature.
Generalna sekretarka SMO-a, Selest Saulo, rekla je da ovaj fenomen "daje potpuno novo značenje izrazu koji se koristi kada nešto prevazilazi sve granice i očekivanja".
Ovi nalazi ukazuju na izazove sa kojima se suočavaju pregovarači okupljeni u Antaliji na konferenciji COP31.
Na prethodnim samitima je u fokusu bilo smanjenje emisija, odnosno rešavanje uzroka klimatskih promena. Međutim, sve veći broj zemalja sada se suočava sa realnošću da, uporedo sa tim, mora da se prilagođava novim ekstremnim vremenskim pojavama koje prate zagrevanje planete.
"Nijedna pojedinačna konferencija COP nije čarobno rešenje. Nijedna konferencija ne može da premosti jaz između naučnih saznanja i stvarnosti", rekao je izvršni sekretar UN za klimatske promene Sajmon Stil obraćajući se delegatima prvog dana samita.
Ipak, dodao je da današnja situacija mora da nas pokrene napred.
"Globalno zagrevanje već nanosi štetu Zemlji", istakao je.
Britanski ministar odbrane je prošlog meseca upozorio građane i preduzeća da razmisle o tome kako će se nositi sa sve učestalijim prirodnim katastrofama, uključujući i potrebu za stvaranjem zaliha hrane.
Ves Striting je ukazao na šumske požare i rekordno visoke temperature tokom ovog leta, za koje je britanska meteorološka služba "Met Office" utvrdila da su zbog klimatskih promena postale 130 puta verovatnije, kao i na povećan rizik od poplava tokom ove zime usled fenomena El Ninjo.
Stiven Belčer, glavni naučnik britanske meteorološke službe, rekao je: "Naši sistemi i način života su osmišljeni za klimu 20. veka, u kojoj više ne živimo, tako da će se promeniti svi aspekti naših života".
Dodatni gasovi sa efektom staklene bašte koji se ispuštaju u atmosferu zadržavaju dodatnu toplotu, a oko 90 odsto te toplote apsorbuju okeani.
Upravo tu na scenu stupa El Ninjo, rekla je Saulo.
"On ne dodaje novu toplotu planeti. Oslobađa toplotu iz okeana, koji je topliji nego ikada otkako se vrše merenja. Jednostavno, na raspolaganju je više toplote koja može da se oslobodi", dodala je.
Ovaj prirodni klimatski fenomen dodatno podiže globalne temperature.
Svet je trenutno na putu da do kraja veka dostigne zagrevanje od 2,8 stepeni Celzijusa u odnosu na predindustrijski period, što znači da će skoro sigurno biti premašen cilj od 1,5 stepeni utvrđen Pariskim sporazumom.
Kakav napredak bi COP31 mogao da donese?
Na prethodnim klimatskim samitima postavljeni su novi ciljevi u pogledu smanjenja upotrebe fosilnih goriva, povećanja finansijske pomoći zemljama u razvoju i zaštite šuma.
Iako emisije nastavljaju da rastu, zemlje su ostvarile i značajan napredak u povećanju kapaciteta za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Međunarodna agencija za energetiku predvidela je da će rast u narednih šest godina biti 57 odsto veći nego u prethodnom periodu.
Stil je takođe izjavio da šira upotreba obnovljivih izvora energije predstavlja i klimatsko i ekonomsko rešenje za nedavne energetske šokove.
"Obnovljivi izvori energije uštedeli su svetu oko pola biliona dolara prošle godine", rekao je on.
Turska je saopštila da želi da ovogodišnji razgovori budu usmereni na postavljanje novog cilja u oblasti elektrifikacije, odnosno prelaska energetskih sistema sa fosilnih goriva na električnu energiju, kao i na smanjenje količine otpada.
Međutim, očekuje se da će ova tema izazvati podele među zemljama.
Kako prenosi BBC, EU bi pristala na cilj u oblasti elektrifikacije samo ukoliko se zemljama ne bi dozvolilo da ga ostvaruju korišćenjem gasa.
"Važno je da napredak u elektrifikaciji bude zasnovan na čistim izvorima energije", navodi se u memorandumu upućenom članicama.
Međutim, pojedine zemlje, poput Saudijske Arabije i Rusije, ranije su zagovarale privremenu upotrebu gasa kao "čistije" alternative uglju među fosilnim gorivima.
Selest Saulo je rekla da ne može da objasni zašto zemlje ranije nisu uspevale da postignu dogovor o određenim pitanjima, ali je istakla da "vidi posledice koje izostanak konsenzusa izaziva, kroz sve ekstremnije vremenske pojave".
Bogate zemlje su se na prethodnim konferencijama COP saglasile da utrostruče iznos novca namenjen zemljama u razvoju za prilagođavanje klimatskim promenama, tako da do 2035. godine dostigne najmanje 85 milijardi dolara.
Najnoviji podaci, koji se odnose na 2024. godinu, pokazuju da su zemlje dostigle oko trećine tog iznosa. Međutim, UN su ove nedelje saopštile da je šteta koju klimatske promene trenutno izazivaju "značajna" i da bi za njeno saniranje moglo biti potrebno mnogo više novca.
Ipak, mnoge zemlje preusmerile su budžete za međunarodnu pomoć na izdvajanja za odbranu i kratkoročnu finansijsku pomoć domaćinstvima, nakon naglog rasta cena gasa i nafte usled rata između Irana i SAD.
Očekuje se i da će vlade iskoristiti ovaj forum za razgovore o globalnoj politici u oblasti veštačke inteligencije, uključujući sve veću potražnju za energijom i vodnim resursima koju stvaraju centri za obradu podataka, neophodni za širenje ove tehnologije.
(EUpravo zato/BBC)