Vrućine, dugotrajne suše i sve izraženija nestašica vode mogli bi iz korena da promene poljoprivredu u pojedinim delovima Evrope. Neke poljoprivredne kulture u najugroženijim, posebno sušnim delovima Mediterana, u budućnosti možda više neće moći da se uzgajaju.
Na to je upozorila izvršna direktorka Evropske agencije za životnu sredinu (EEA) Lena Ila-Mononen, koja je ocenila da suše postaju sve ozbiljniji izazov za evropske vlade.
Kako opadaju vodostaji reka, pogoršavaju se prognoze prinosa, a nestašica vode sve više pogađa i područja izvan Mediterana, odlaganje prilagođavanja klimatskim promenama moglo bi evropske države u narednim decenijama da košta mnogo više.
"Neki usevi više neće uspevati, posebno u najsušnijim delovima Mediterana i južne Evrope. Intenzivnije navodnjavanje ne mora biti rešenje, jer bi i sama voda mogla da bude nedostupna", upozorila je Ila-Mononen.
Zbog toga bi deo zemljišta koji se danas koristi za poljoprivredu u pojedinim evropskim regionima mogao u budućnosti postati nepogodan za obrađivanje.
Suša već pogađa poljoprivredu i infrastrukturu
Ovo leto, prema njenim rečima, pokazalo je koliko su klimatski rizici već postali ozbiljni.
"Teške suše poremetile su poljoprivredu, transport, pa čak i energetsku infrastrukturu", rekla je Ila-Mononen, ukazujući i na intenzivne toplotne talase koji su u brojnim delovima Evrope uticali na infrastrukturu, zdravlje i kvalitet života stanovništva.
Žetva je kasnila i bila je slabija, zbog čega postoji mogućnost dodatnog pritiska na snabdevanje hranom tokom zime.
Problem se, međutim, više ne odnosi samo na tradicionalno sušne delove Evrope. Kao primere Ila-Mononen je navela sušu u Ukrajini i Mađarskoj, ali i neuobičajeno suve uslove u Velikoj Britaniji i Finskoj.
Evropske vlade moraju da gledaju decenijama unapred
Šefica EEA pozvala je evropske političare da klimatske rizike ne posmatraju kroz kratkoročne političke cikluse.
Odluke o ulaganjima u poljoprivredu, infrastrukturu i upravljanje vodnim resursima, kako je navela, moraju da uzmu u obzir period od 10, 20, pa čak i 50 godina.
"Ovakav kratkoročni pristup nam neće pomoći", poručila je.
Prema podacima EEA, suša je trenutno najveći uzrok poljoprivrednih gubitaka u EU. U proceni objavljenoj u martu navodi se da suša čini 54 odsto tih gubitaka, dok jake kiše učestvuju sa 21 odsto, mraz sa 16 odsto, a grad sa devet odsto.
Prilagođavanje klimatskim promenama više nije izbor
Ila-Mononen upozorava da Evropa više ne može da tretira prilagođavanje klimatskim promenama kao politiku kojom će se baviti tek kada za nju bude dovoljno novca.
Vrućine i suše već utiču na poljoprivredu, vodne resurse, transport i energetiku, a deo štete mogao je da bude sprečen ranijim ulaganjima u otpornost sistema.
Ona je naglasila da prilagođavanje ne sme da zameni smanjenje emisija, već da mora da ide uporedo s njim.
Evropa, zaključuje Ila-Mononen, mora istovremeno da smanjuje emisije gasova sa efektom staklene bašte i da se priprema za klimatske posledice koje će se nastaviti čak i u slučaju ambicioznog smanjenja emisija.
(M.A./EUpravo zato/euronews.rs)