Svakog leta, čim temperature krenu ka 35 ili 40 stepeni, deo medija kao da ulazi u dobro poznati obrazac - "pakao", "apokalipsa", "pržionica", "Srbija gori", "spasa nema". Posebno tabloidi često biraju dramatične naslove koji više služe privlačenju klikova nego objektivnom informisanju.
Međutim, kada se pročita cela prognoza jednog od najpopularnijih meteorologa u Srbiji, Marka Čubrila, ton je znatno smireniji od načina na koji je pojedini mediji predstavljaju.
Njegova poruka nije da dolazi nešto neviđeno ili katastrofalno, već da Srbiju očekuje oko dve nedelje izraženih letnjih vrućina, maksimumi će se najpre kretati između 28 i 34 stepena, a početkom avgusta lokalno i između 31 i 40 stepeni. To jesu visoke temperature, ali one same po sebi nisu neuobičajene za leto na Balkanu.
Čubrilo posebno naglašava ono što se u bombastičnim naslovima često izostavi:
"Ne, nećemo izgoreti, ovakvih naleta vrućine ima svakog leta, samo što znaju potrajati i mnogo duže. Ali ne dešava se ništa strašno i novo."
Drugim rečima, prognoza upozorava na oprez zbog visokih temperatura, i to moramo imati u vidu, naročito kada su u pitanju rizične grupe stanovništva kojoj velike vrućine mogu da naškode, ali ne poziva na paniku.
Razlika između upozorenja i zastrašivanja nije mala.
Građani svakako treba da prate savete nadležnih službi, izbegavaju boravak na suncu u najtoplijem delu dana i vode računa o zdravlju, ali to nije isto što i tvrdnja da nas očekuje "nezapamćena katastrofa".
Kad nam stiže zahlađenje?
Prema trenutnim prognozama, oko 8. avgusta postoji mogućnost prodora svežijeg i vlažnijeg vazduha preko Alpa, uz formiranje sekundarnog ciklona nad Jadranom. To bi moglo doneti osetnije osveženje, ali i jače pljuskove i grmljavinske nestabilnosti.
I sam Čubrilo napominje da je taj scenario još uvek neizvestan, i po pitanju snage i tačnog vremena dolaska, što je sasvim uobičajeno za prognoze koje se odnose na period duži od nedelju dana.
Upravo je tu možda i najvažnija poruka.
Meteorološka prognoza je procena zasnovana na numeričkim modelima, a ne konačna činjenica. Zato ozbiljni meteorolozi gotovo uvek ostavljaju prostor za korekcije, dok tabloidi često prenose samo najdramatičniji deo prognoze i predstavljaju ga kao apsolutnu izvesnost.
Informacije, emocije i klikovi
Zbog toga se može postaviti opravdano pitanje: da li se javnost informiše ili se emocije namerno pojačavaju?
U eri borbe za klikove, dramatičan naslov često ima veću vrednost od nijansirane informacije.
Međutim, kada se pročita cela prognoza, vidi se da poruka nije "katastrofa dolazi", već "stiže period izraženih letnjih vrućina, a potom je moguće osveženje".
Možda je upravo zato važnije čitati celu prognozu nego samo naslov. Jer između "pakla koji guta Srbiju" i "dve nedelje letnjih vrućina uz moguće osveženje" postoji velika razlika, i u činjenicama i u načinu na koji doživljavamo stvarnost.
(M.A./EUpravo zato)