Prema satelitskim snimcima, požari su goreli 14. i 15. juna u blizini Sisimita, drugog najvećeg grada na Grenlandu i popularne turističke destinacije, a samo dva dana kasnije, zabeležen je još jedan požar, na jugu ostrva.
"Požari vegetacije na krajnjem severu češći su u julu i avgustu", rekao je dr Mark Parington, viši naučnik u Kopernikusovoj službi za praćenje atmosfere.
Veći deo Grenlanda je prekriven ogromnim ledenim pokrivačem, ali značajan deo ostrva čini tundra bez leda, pa su požari na tim područjima sve češći.
Naučnica iz Jedinice za istraživanje klimatskih promena Univerziteta u Helsinkiju, Sonja Dijaz je navela da bi došlo do požara u ovim regijama, uslovi moraju biti dovoljno topli i suvi.
Između 1995. i 2007. nije zabeležen nijedan požar
Jedna studija o požarima na područjima zapadnog Grenlanda bez leda pokazala je da između 1995. i 2007. godine nije zabeležen nijedan požar. Međutim, od 2008. do 2020. registrovan je 21 požar, uključujući velike vatrene stihije 2017. i 2019. godine.
Klimatske promene zagrejale su Arktik četiri puta brže od ostatka planete.
Zemlja leda
"Opšta predstava koju ljudi imaju o Grenlandu jeste da je to zemlja leda. To jeste tačno — veći deo ostrva je pod ledom — ali postoje i područja bez leda prekrivena tundrom. A ona mogu da se zapale i da gore", rekao je inženjer zaštite životne sredine, Lukas Dijaz.
Vremenski uslovi pogodni za požare postaju sve češći zbog zagađenja izazvanog fosilnim gorivima i uništavanja prirode, što je dovelo do zagrevanja planete za oko 1,3°C.
"To ne znači da će svaka godina biti gora od prethodne i da ćemo iz godine u godinu imati sve više požara. Ali ono što vidimo jeste da su sve češći uslovi koji stvaraju okruženje pogodno za izbijanje požara", rekao je Dijaz.
(EUpravo zato/Index.hr)