Naučnici su potvrdili da je fenomen El Ninjo zvanično počeo, ali se čini da će pojedini delovi sveta biti više pogođeni nego drugi.
Ovi složeni vremenski obrasci nastaju kada se menja temperatura na Pacifiku, a nedavno saopštenje Nacionalne uprave za okeane i atmosferu (NOAA) navodi da postoji 63 odsto verovatnoće da će temperatura okeana porasti za 2°C iznad proseka, što znači da ovo neće biti samo El Ninjo, već "super" El Ninjo sa mnogo razornijim potencijalom.
To znači da bi neka područja mogla da pretrpe ogromne katastrofe, poput šumskih požara u sušnijim regionima i poplava u vlažnijim krajevima.
Nakon što je fenomen zvanično počeo, naučnici sa Univerziteta u Oksfordu su rangirali 220 gradova širom sveta kako bi utvrdili koji su najranjiviji na ekstremne vremenske uslove.
Glavni autor studije, Netmi Džajaratne Karijavasam, rekao je da ljudi ne treba da brinu samo o izloženosti visokim temperaturama, već je objasnio da u posebno ranjivim područjima mogu uslediti i posledice opasne po život.
"Naša studija naglašava značaj višedimenzionalnih procena rizika od toplote. U mnogim velikim gradovima, posebno širom Azije i Afrike, ekstremna toplota se poklapa sa visokom ranjivošću i ograničenim kapacitetima za prilagođavanje. Ova kombinacija može značajno da poveća rizik od toplote i, u nekim slučajevima, imati posledice opasne po život", istakao je.
Područja u južnoj i jugoistočnoj Aziji, kao i u podsaharskoj Africi, mogla bi da budu najugroženija.
Među najugroženijim gradovima se nalaze:
- Basra, Irak
- Ahmedabad, Indija
- Bamako, Mali
- Nagpur, Indija
- Kezon Siti, Filipini
- Bagdad, Irak
- Maduraj, Indija
- Fajsalabad, Pakistan
- Lagos, Nigerija
- Hajderabad, Pakistan
- Barankilja, Kolumbija
- Ibadan, Nigerija
- Port Harkort, Nigerija
- Konakri, Gvineja
- Bopal, Indija
- Ho Ši Min, Vijetnam
- Kaduna, Nigerija
- Bandung, Indonezija
- Port-o-Prens, Haiti
- Kanpur, Indija
Iako postoje i druga područja širom sveta koja bi mogla iskusiti još ekstremnije temperature, ovih 20 gradova ima najnepovoljniju kombinaciju toplote u odnosu na demografske i socioekonomske faktore.
"S obzirom na to da više od polovine svetske populacije trenutno živi u gradovima, a projekcije pokazuju da će do 2050. godine taj broj porasti na dve trećine, gradovi postaju ključna žarišta klimatskih uticaja", ističe se.
Naučnici su poručili da se nadaju da će ova studija pomoći u obezbeđivanju neophodne pomoći gradovima koji bi bili najteže pogođeni klimatskim fenomenom, jer bi neadekvatna priprema mogla dovesti do katastrofalnih posledica po stanovništvo.
Hesus Lizana, koautor studije, dodao je da studija predstavlja prvu globalno usklađenu i direktno uporedivu procenu rizika od urbane toplote među gradovima širom sveta.
(EUpravo zato/Lad Bible)