Polarni medvedi ubrzano prolaze kroz "fundamentalne genetske promene" u očajničkom pokušaju da se prilagode klimatskoj krizi.
Klimatske promene zagrevaju Arktik ubrzanim tempom, dva do četiri puta brže od globalnog proseka. To značajno smanjuje ključne delove morskog leda koje polarni medvedi koriste za lov na foke, što dovodi do ozbiljnog nedostatka hrane i izolacije.
Zbog svega toga se predviđa da će više od dve trećine polarnih medveda izumreti do 2050. godine, dok istraživači upozoravaju na "potpuno izumiranje" do kraja ovog veka.
Međutim, naučnici sa Univerziteta Istočne Anglije (UEA), u Velikoj Britaniji, otkrili su da DNK polarnih medveda ima ključnu ulogu u nalaženju rešenja kako da se ove životinje prilagode promeni klime i ishrane.
Kako se menja DNK polarnih medveda?
Studija, objavljena u časopisu "Springer Nature", analizirala je uzorke krvi 17 polarnih medveda iz severoistočnih i jugoistočnih delova Grenlanda kako bi se uporedila aktivnost takozvanih "skačućih gena", njihov odnos sa temperaturom u ta dva regiona i promene u isticanju gena.
"Skačući" geni su mali delovi genoma koji mogu da utiču na način na koji drugi geni funkcionišu.
Istraživači su utvrdili da su povišene temperature, kako se čini, izazvale "dramatičan rast" aktivnosti ovih gena kod medveda u jugoistočnom Grenlandu, gde su temperature znatno više nego na severu.
Smatra se da ove promene u DNK, koje bi mogle da utiču na metabolizam medveda i način na koji se nose sa toplotnim stresom, mogu da ukazuju na "očajnički mehanizam preživljavanja usled topljenja morskog leda".
Promene su takođe uočene u delovima DNK, povezanim sa ekspresijom gena, zaduženih za obradu masti, što je posebno važno kada nema dovoljno hrane.
Studija navodi da bi to moglo da znači da se medvedi sa jugoistoka Grenlanda polako prilagođavaju surovijoj, pretežno biljnoj ishrani koja se može naći u toplijim regionima, za razliku od severne populacije koja se hrani fokama.
Da li su polarni medvedi i dalje u opasnosti od izumiranja?
Glavna istraživačica, dr Alis Goden, smatra da ovi nalazi pružaju "genetski nacrt" za to kako bi polarni medvedi mogli brzo da se prilagode klimatskim promenama.
"Međutim, ne smemo da budemo zadovoljni. Ovo daje određenu nadu, ali ne znači da su polarni medvedi u manjoj opasnosti od izumiranja. I dalje moramo da učinimo sve što je u našoj moći da smanjimo globalne emisije ugljenika i usporimo rast temperatura", dodala je.
Studija zaključuje da bi sledeći korak trebalo da bude ispitivanje drugih populacija polarnih medveda, kako bi se analizirali njihovi genomi "pre nego što bude prekasno".
(EUpravo zato/Euronews)