Više od milijardu radnika širom sveta izloženo je periodima ekstremne vrućine, a gotovo trećina već oseća posledice po svoje zdravlje.
Radno okruženje postaje nova žrtva klimatskih promena: rastuće temperature ozbiljno ugrožavaju milione zaposlenih.
Ovog leta Evropu su pogodili nezapamćeni toplotni talasi, koji su, uz obaranje temperaturnih rekorda, izazvali masovne šumske požare i teške suše širom kontinenta.
Istaknuti naučnici i epidemiolozi utvrdili su da su klimatske promene utrostručile broj smrtnih slučajeva tokom ovih toplotnih talasa, što je, prema njihovim procenama, dovelo do dodatnih 16.500 žrtava.
Ekstremne vrućine kao "nasilje na radnom mestu"
Među procenjenih 24.400 smrtnih slučajeva povezanih s ovogodišnjim toplotnim talasima u Evropi, najviše je odjeknula smrt Montse Agilar.
Ova 51-godišnja radnica gradske čistoće kolabirala je tokom smene na ulicama Barselone, radeći na 35°C dok je grad bio pod upozorenjem zbog visokih temperatura.
Njena smrt pokrenula je proteste: stotine radnika čistoće i građana prošlo je centrom Barselone noseći transparente sa porukom: "Ekstremna vrućina je i nasilje na radnom mestu".
Još pre marša, gradske vlasti su donele nova pravila za kompanije koje održavaju gradske ulice: radnicima se obezbeđuje laganija, prozračna uniforma, kapa i krema za sunce, kao i obavezne pauze za vodu na svakih sat vremena. Čišćenje ulica će se prekidati kada temperatura pređe 40°C.
Jedan od najvećih rizika po radnike
U najnovijem izveštaju kompanije International SOS navodi se da je ekstremna vrućina, pogoršana klimatskim promenama, postala jedan od ključnih rizika za radno okruženje.
Pozivaju se na istraživanje Lancet Countdown-a, prema kojem je gotovo polovina svetske populacije, uključujući više od milijardu radnika, izložena epizodama visokih temperatura, dok trećina njih već ima negativne zdravstvene posledice.
Izveštaj upozorava da merenje samo spoljne temperature više nije dovoljno za procenu rizika, jer vetar, vlažnost i drugi faktori mogu znatno pojačati osećaj vrućine. Očekuje se da će u budućnosti biti uvedeni stroži propisi na nivou radnih mesta.
"Poslodavci više neće moći da se oslanjaju samo na merenje vazdušne temperature pri donošenju odluka o prilagođavanju posla. Neophodno je da imaju planove i procedure za ekstremne vrućine usklađene s novim propisima", navodi se u izveštaju.
Ipak, prilagođavanje uslovima može doneti i nove rizike.
Recimo, rad noću pod reflektorima u poljoprivredi može smanjiti izlaganje vrućini, ali stvara opasnosti zbog slabije vidljivosti i zaslepljujućeg svetla.
Ekstremna vrućina smanjuje produktivnost radnika
Čak i kada ne predstavlja opasnost po život, toplota ozbiljno utiče na radnu sposobnost.
Svetska meteorološka organizacija (WMO) navodi da se produktivnost zaposlenih smanjuje za 2-3% sa svakim stepenom iznad 20°C.
Telo, čija je normalna temperatura između 36,5°C i 37,5°C, ne bi smelo da pređe 38°C tokom osmočasovne smene.
"Ove promene pogađaju milione ljudi u sektorima osetljivim na vrućinu, kao što su poljoprivreda i građevinarstvo, ali i narušavaju primarnu proizvodnju, trgovinu i celokupnu ekonomiju", upozorava WMO.
Stručnjaci upozoravaju da će pad produktivnosti i radne snage postajati sve izraženiji, posebno u zemljama sa nižim prihodima, koje će trpeti nesrazmerno veće posledice.
Klimatske promene i mentalno zdravlje radnika
Poznato je da klimatska kriza negativno utiče na mentalno zdravlje, ali se tek počinje istraživati kako se to odražava na ponašanje zaposlenih i dinamiku na radnom mestu.
Studija objavljena 2022. u časopisu Occupational Medicine ukazuje da psihološki stres izazvan ekstremnim vremenskim prilikama može povećati tenziju na poslu, podstaći želju za napuštanjem radnog mesta i pojačati konfliktne situacije.
"Stres zbog ekstremnih vremenskih događaja može otežati donošenje bitnih radnih odluka, a kod zaposlenih u sektorima zaštite životne sredine može dovesti do preteranog radnog angažmana", navodi se u studiji.
Zaključuje se da je potrebno dodatno istražiti na koje načine poslodavci mogu podržati svoje zaposlene i izgraditi otpornost u uslovima sve izraženijih klimatskih promena.
(M.A./EUpravo zato/euronews.com)