Danska razmatra mogućnost ukidanja gotovo 40 godina duge zabrane nuklearne energije, što bi predstavljalo veliki zaokret u energetskoj politici ove zemlje, poznate po snažnom oslanjanju na obnovljive izvore.
Kako je izjavio danski ministar energetike i klime Lars Agard, vlada će analizirati potencijalne koristi nove generacije nuklearnih tehnologija, nakon što je još 1985. zabranila izgradnju tradicionalnih nuklearnih reaktora.
Danska je među najnaprednijim evropskim državama po korišćenju obnovljivih izvora – vetra, biomase i sunca – koji prema podacima Međunarodne agencije za energetiku čine preko 80 odsto njene proizvodnje električne energije. Ujedno je i dom globalnog lidera u vetroenergiji na moru, kompanije Ersted.
Međutim, kako je nagovestio Agard u intervjuu za dnevnik Politiken, moguće je da će Danska početi da ulaže i u male modularne reaktore.
"Svedoci smo razvoja novih nuklearnih tehnologija – malih modularnih reaktora. Ali nije dovoljno da samo vidimo njihov potencijal. Moramo da znamo šta bi to značilo za dansko društvo ako odlučimo da ih uvedemo", rekao je on.
Odluka da se razmotri povratak nuklearnoj energiji dolazi u trenutku kada se širom Evrope pojačava interesovanje za nove modele reaktora, uz paralelne planove za produženje radnog veka postojećih elektrana.
"Smešna zabrana"
Bivši danski premijer Anders Fogh Rasmusen izjavio je za Financial Times da podržava ukidanje, kako kaže, "smešne" zabrane nuklearne energije.
"Vetroturbine i solarni paneli su dobri, ali samo dok ima vetra i sunca. Potrebna je i stabilna, nefosilna osnova, i smešno je unapred isključivati nuklearnu energiju. Mislim da je ovo početak procesa ukidanja zabrane", rekao je Rasmussen.
Rast interesovanja u Evropi delimično je izazvan očekivanim porastom potražnje za električnom energijom niskih emisija, koja će biti ključna za dekarbonizaciju saobraćaja, industrije i grejanja u narednim decenijama.
Male modularne nuklearne elektrane, koje se mogu proizvoditi u fabrikama i sastavljati na licu mesta, obećavaju niže troškove i kraće vreme izgradnje u poređenju s velikim reaktorima. Ove tehnologije sve više privlače pažnju i tehnoloških kompanija, uključujući Google, koje u njima vide potencijal za napajanje svojih energetski zahtevnih centara za obradu podataka, uz stabilno snabdevanje strujom 24 sata dnevno.
Čak i Španija, poznata po svom anti-nuklearnom stavu, razmatra da odloži zatvaranje svojih sedam reaktora planirano za narednu deceniju, nakon velikog nestanka struje na Iberijskom poluostrvu prošlog meseca.
U Nemačkoj, koja je zvanično zabranila nuklearnu energiju 2022. godine, rasprava o mogućem ponovnom pokretanju reaktora ponovo je aktuelna nakon što je te godine prekinut uvoz ruskog gasa, što je otkrilo njenu veliku zavisnost od termoelektrana na gas.
Nekima se produžuje vek, neke se grade od temelja
S druge strane, Velika Britanija, Francuska i Belgija već su odlučile da produže radni vek postojećih reaktora kako bi zadovoljile rastuće potrebe za električnom energijom niskih emisija.
Francuska planira izgradnju još šest novih reaktora kako bi obnovila svoju dotrajalu nuklearnu flotu, a krajem prošle godine je na mrežu priključila reaktor Flamanvil 3, prvi dodatak svom nuklearnom sistemu u poslednjih 25 godina.
U Velikoj Britaniji u toku je izgradnja nuklearne elektrane Hinkley Point C u Somersetu, a u narednim mesecima očekuje se i predstavljanje planova za razvoj malih modularnih reaktora, kao i konačna odluka o eventualnom ulaganju u projekat Sizewell C, koji se suočava s brojnim izazovima.
U međuvremenu, danski energetski gigant Ersted suočen je s velikim problemima – inflacija, poremećaji u lancima snabdevanja i rast kamatnih stopa naterali su kompaniju na otpuštanja i odlaganje ili otkazivanje pojedinih projekata. Prošle nedelje Ersted je odustao od jednog od najvećih vetroparkova na moru u Velikoj Britaniji – Hornsea 4 – uz obrazloženje da su troškovi previše porasli i da projekat više nije isplativ.
(EUpravo zato)