Evropska unija odlučila je da za dve godine odloži primenu strožih pravila o emisiji metana koja se odnose na uvoz fosilnih goriva. Tako će kompanije koje uvoze naftu, prirodni gas i ugalj umesto od početka naredne godine nove obaveze morati da ispune tek od 2029. godine.
Odluka je doneta u okviru nastojanja Brisela da ublaži pritisak na cene energenata i očuva sigurnost snabdevanja, u trenutku kada evropska privreda i dalje zavisi od uvoza velikih količina fosilnih goriva.
Kako prenosi DPA, dogovor su postigli pregovarači Evropske unije, nakon različitih predloga o tome koliko bi primena novih zahteva trebalo da bude pomerena.
Šta se menja za uvoznike energenata?
Evropska unija je još 2024. godine usvojila propise kojima se od naftnih i gasnih kompanija zahteva redovna kontrola postrojenja, sprečavanje curenja metana i ograničavanje njegovog ispuštanja i spaljivanja.
Prvobitna namera bila je da se ova pravila ne odnose samo na proizvođače unutar EU već i na kompanije u državama iz kojih Unija nabavlja fosilna goriva.
Prema ranijem planu, od 1. januara uvoznici je trebalo da dostavljaju dokaze da njihovi dobavljači u zemljama porekla mere i prijavljuju emisije metana u skladu sa standardima uporedivim sa evropskim. Međutim, taj zahtev sada je pomeren za 2029. godinu.
To znači da će dobavljači izvan EU dobiti dodatno vreme za prilagođavanje, dok će evropski uvoznici kasnije morati da ispune strože kriterijume prilikom nabavke energenata.
Brisel između klimatskih ciljeva i sigurnosti snabdevanja
Do odlaganja je došlo nakon što je Evropska komisija predložila da se primena novih zahteva pomeri za godinu dana. Većina država članica podržala je takav pristup, dok je Evropski parlament zagovarao znatno duži rok, odnosno odlaganje do maja 2031. godine.
Konačno rešenje predstavlja kompromis između različitih stavova unutar evropskih institucija. S jedne strane, EU želi da smanji emisije gasova koji doprinose globalnom zagrevanju, dok s druge nastoji da izbegne dodatne troškove za energetske kompanije i rizike po snabdevanje tržišta.
Metan je, prema podacima nemačke Agencije za životnu sredinu, drugi najznačajniji gas sa efektom staklene bašte, odmah iza ugljen-dioksida. Iako se u atmosferi zadržava znatno kraće od CO2, njegov uticaj na zagrevanje planete mnogo je snažniji u kratkoročnom periodu.
Poseban problem predstavlja curenje metana tokom eksploatacije, prerade i transporta nafte i prirodnog gasa, ali i njegovo nekontrolisano ispuštanje iz energetskih postrojenja.
Zbog toga je kontrola emisija metana postala jedan od važnih delova evropske klimatske politike. Odlaganje novih obaveza, međutim, pokazuje koliko je teško uskladiti ambiciozne ekološke ciljeve sa ekonomskim interesima i potrebom za stabilnim snabdevanjem energentima.
Novi rok do 2029. godine kompanijama ostavlja više vremena za prilagođavanje, ali istovremeno odlaže i punu primenu jednog od važnih instrumenata EU za smanjenje emisija metana u lancima snabdevanja fosilnim gorivima.
(EUpravo zato)