Inflacija u svetu, rat u Ukrajini i na Bliskom istoku, sve to utiče na situaciju na tržištu i promenu cene nafte. Krajem leta, ponovo je skočila cena nafte po barelu, što je izazvalo zabrinutost kod stanovništva.
Broker Branislav Jorgić upozorava da će poskupljenje nafte na svetskom tržištu uticati i na domaće cene, dok je situacija sa gasom još teža.
Navodi da je poslednja zabeležena cena nafte 105 dolara po barelu i da je za samo nedelju dana porasla osam odsto, što na mesečnom nivou rasta iznosi 17, a na godišnjem čak 57 odsto.
"Imamo negde oko 20 odsto nafte koja nedostaje zbog nemogućnosti transporta kroz Ormuski moreuz i imamo negde oko 10 odsto nedostatka nafte na svetskom tržištu iz Rusije. Dakle, ukupan nedostatak je negde oko 30 odsto i to utiče na formiranje cene nafte", objasnio je Jorgić i dodao da trgovci u sada pokušavaju da uključe mogućnost daljeg pogoršanja situacije.
"Rast cena na svetskom tržištu sigurno će se preliti na domaće"
Kada je u pitanju poskupljenje goriva u Srbiji, ukoliko se nafta duže zadrži iznad 100 dolara, Jorgić ističe da domaće tržište ne može da ostane izolovano od globalnih kretanja. Država ima mogućnost da deo tog pritiska ublaži poreskom politikom, što ima ograničenje, jer utiče na prihode budžeta.
"Država ima određeni prostor da preko smanjenja akciza i poreza balansira tu cenu nafte, što je i radila u prethodnom periodu, tako što je smanjila iznos akciza, ali se to ne može držati na nekom dužem vremenskom periodu, jer se stvara nedostatak sredstava u budžetu", objasio je broker.
Dugoročno, postoje dve mogućnosti - zadržavanje nižih akciza uz nadoknađivanje budžetskih prihoda iz drugih izvora ili prilagođavanje cena derivata tržišnim uslovima.
"Rast cena nafte na svetskom tržištu sigurno će se preliti na domaće tržište", naglasio je Jorgić.
Od goriva do inflacije, kamata i investicija
Poskupljenje nafte, međutim, ne pogađa samo vozače.
"Onda imamo kao posledicu pritisak na povećanje inflacije, što znači povećanje cena u svim segmentima našeg društva, a i ne samo našeg, nego globalno", naveo je broker i dodao da viša inflacija može da pokrene čitav lanac ekonomskih posledica.
"Povećana inflacija dovodi do povećanja kamatnih stopa, a onda to utiče na nivo investicija, na nivo BDP-a, na standard stanovništva i na nivo zaposlenosti. Dakle, imamo sveobuhvatan uticaj na privredu globalno, pa i lokalno".
Gas poskupeo više od nafte
Na svetskom tržištu, nije poskupela samo nafta. Kako se bliži zimski period, govori se i o ceni gasa, a Jorgić navodi da "kada govorimo o ceni gasa, tu je situacija još gora nego sa naftom" i da je cena na holandskom TTF-u dostigla 79 dolara i da je rast znatno izraženiji nego kod nafte.
"To predstavlja rast cene unazad nedelju dana za 10 odsto. Na mesečnom nivou to je poraslo za 35 odsto, na godišnjem za čak 146 odsto".
Prema njegovim rečima, evropska skladišta su, u zavisnosti od države, popunjena između 50 i 70 odsto, a njihovo intenzivnije punjenje pred zimu moglo bi dodatno da poveća tražnju.
"Kakva će situacija biti u Evropskoj uniji, između ostalog, zavisiće i od klimatskih uslova, odnosno da li će zima biti oštra ili blaga. Ukoliko bude oštra zima, moguće je da dođe do problema", upozorio je Jorgić.
Za Srbiju ključan ugovor sa Rusijom
Kada je reč o Srbiji, Jorgić smatra da je od kretanja cena na evropskim berzama važnije pitanje nastavka snabdevanja ruskim gasom.
"Nama je najvažnije produženje ugovora sa Rusijom. To ide krajem ovog meseca i ukoliko dobijemo produženje tog ugovora, dobićemo i stabilno snabdevanje i značajno niže cene od onih tržišnih", ističe Jorgić.
Pored samog ugovora, neophodno je i da transportni pravac ostane nesmetan, odnosno da ne dođe do ograničenja isporuke ruskog gasa preko teritorije zemalja Evropske unije.
Nizak vodostaj dodatni rizik za struju
Energetsku sliku dodatno komplikuje proizvodnja električne energije.
"Đerdap je radio, verovatno i sada radi, na nivou 20 odsto svojih standardnih kapaciteta, što znači da je snabdevanje iz tog izvora smanjeno", naveo je Jorgić i istakao da termoelektrane održavaju proizvodnju i stabilnost sistema, ali Srbija istovremeno uvozi električnu energiju, pa će konačni trošak zavisiti od količine i trenutka uvoza.
"Kada nema struje kod nas, često se dešava da je manjak struje u Evropi i onda plaćamo mnogo veću cenu. Dobro bi bilo da imamo normalan nivo padavina u nekom narednom periodu, da se popune ti hidrokapaciteti i da imamo stabilnu proizvodnju struje".
Rizika je više, pa Jorgić zaključuje:
"Kad govorimo o nafti, odnosno naftnim derivatima, postoji strah od širenja sukoba i većih cena nafte. Gas je takođe problematičan. Struja umnogome zavisi kod nas od hidropotencijala, tako da molimo boga da zima bude blaga".
(EUpravo zato/RTS)