Brisel će 27. i 28. maja dočekati veliki broj delegata iz različitih krajeva Evrope kako bi se obeležio 10. Dan proširenja.
Događaj se organizuje u saradnji sa Poljskom, koja trenutno predsedava EU, a u fokusu će biti proširenje Unije i integracija novih članica.
Prvog dana će se održati i panel o energetskoj i klimatskoj tranziciji koji će ujedno biti i završni događaj projekta "EU za energetsku tranziciju: Sporazum gradonačelnika Zapadnog Balkana i Turske" koji su finansirale Evropska unija i nemačka vlada. Na Zapadnom Balkanu ga sprovodi GIZ kao deo Otvorenog regionalnog fonda za Jugoistočnu Evropu – Energija, Transport i Zaštita Klime (ORF-ETC), dok u Turskoj implementaciju sprovodi CPMA.
EU je posvećena podršci zemljama Jugoistočne Evrope i crnomorskog regiona u razvoju energetskih sistema kako bi se ove oblasti što bolje nosile sa klimatskim promenama.
To obuhvata uspostavljanje stabilnog regulatornog i tržišnog okvira, stvaranje integrisanog energetskog tržišta, jačanje sigurnosti snabdevanja energijom, poboljšanje stanja životne sredine u regionu, kao i podsticanje korišćenja obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti.
Jedan od vodećih principa je Zelena agenda za Zapadni Balkan čije stubove čine dekarbonizacija, energija i mobilnost, u skladu sa ciljevima Pariskog sporazuma.
Aktivnosti se posebno fokusiraju na smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte u urbanim sredinama i jačanje otpornosti gradova i opština na štetne posledice klimatskih promena.
Lokalne vlasti Zapadnog Balkana i Turske, prema ovim sporazumima, imaju zajedničku viziju - da dekarbonizuju gradove i povećaju njihovu otpornost, tako da građani imaju pristup sigurnoj, održivoj i pristupačnoj energiji i spremni su da se suoče sa posledicama klimatskih promena.
Obavezaće se na smanjenje emisije CO2, u nivou planova dogovorenih na nivou EU (najmanje 40% do 2030. godine).
Kako bi se politička posvećenost pretočila u konkretne mere i projekte, potpisnici Sporazuma se obavezuju da podnesu Akcioni plan održive energije i klimatskih promena (SECAP), u kojem navode ključne akcije koje planiraju da sprovedu.
Od februara 2008. godine, inicijativa CoM je jedna od najbrže rastućih inicijativa Evropske komisije, a na to se nadovezuje akcija EU4ET.
Glavni ciljevi su:
- Sprovođenje energetske tranzicije i borba protiv klimatskih promena na Zapadnom Balkanu i u Turskoj
- Podrška gradovima i opštinama članicama CoM u ispunjavanju svojih obaveza iz oblasti energetike i klime
- Stvaranje Platforme za upravljanje na više nivoa koja omogućava opštinama da ojačaju svoje prisustvo u nacionalnom planiranju
- Regionalna i međuregionalna saradnja
- Razvoj SECAP planova - pridruživanjem CoM-u gradovi se obavezuju da će doprineti klimatskim ciljevima EU
- Sprovođenje malih SECAP projekata koji omogućavaju opštinama da postignu stvarna smanjenja emisija, unaprede dobrobit građana i reše energetsko siromaštvo
Kako se navodi, upravljanje na više nivoa (engleski: multi-level governance) se odnosi na kooperativni pristup u kom procesi donošenja odluka uključuju različite nivoe vlasti, uključujući lokalni, državni, regionalni i međunarodni nivo. Ovim pristupom se prepoznaje da je za rešavanje složenih izazova, kao što su klimatske promene i održivi razvoj, neophodno aktivno učešće i saradnja svih aktera. Raspodelom ovlašćenja i deljenjem odgovornosti upravljanje na više nivoa omogućava efikasne i inkluzivne procese donošenja politika i strategija, što dovodi do dugoročnijih okvira, jačih odnosa i uspešnijih inicijativa.
Kako gradovi u Srbiji sprovode energetsku tranziciju?
Gradovi u Srbiji koji su potpisnici Sporazuma gradonačelnika za klimu i energetiku, poput Novog Sada, Valjeva, Vranja ili Pirota, obavezali su se da će pripremiti i sprovesti akcione planove za održivu energiju i klimu (SECAP), koji sadrže konkretne mere usmerene na smanjenje emisije GHG-a, potrošnju energije, kao i prilagođavanje uticajima klimatskih promena.
Šabac je među prvima pristupio inicijativi Sporazum gradonačelnika i obavezao se na smanjenje emisije CO₂ za najmanje 40% do 2030. godine. Grad je izradio svoj SECAP – Plan održive energije i klimatskih promena, koji uključuje detaljne podatke o emisijama gasova staklene bašte, konkretne mere za jačanje energetske efikasnosti u javnim zgradama i saobraćaju i sl. Tako je stara javna rasveta zamenjena LED osvetljenjem, a pokrenuta je i energetska sanacija zgrada poput škola, vrtića i drugih objekata.
Užice je pokrenulo slične poduhvate uključujući i postavljanje solarnih panela na školama ili sportskom centru, a u gradskim parkovima su zasađene biljne vrste otpornije na klimatske promene.
Pirot ima cilj da modernizuje grejanje, pa sa mazuta prelazi na biomasu, a građani se hrabre da sve više koriste bicikl ili da pešače.
(EUpravo zato)