Evropska komisija je predstavila novi Akcioni plan za elektrifikaciju, čiji je cilj da ubrza prelazak sa fosilnih goriva na električnu energiju u Evropi, u sektorima industrije, saobraćaja i zgradarstva, a koji za cilj ima da Evropa postane prvi "elektro-kontinent na svetu".
Povećanjem učešća električne energije u ukupnoj potrošnji energije sa današnjih 23% na 46%, to je moguće učiniti do 2040. godine, dok bi ostvarenjem ovog cilja, Evropska unija mogla bi da uštedi 260 milijardi evra godišnje na uvozu fosilnih goriva.
Brojne su prednosti prelaska na elektrifikaciju, a uključuju smanjenje zavisnosti od uvoza fosilnih goriva, čime će Evropa postati nezavisnija, konkurentnija i otpornija na geopolitičke krize i stanje u svetu, modernizaciju i dekarbonizaciju evropskog energetskog sistema, što će pak ubrzati zelenu tranziciju.
Koje su koristi za potrošače?
Brojne su koristi za evropske potrošače, od vožnje električnog automobila na baterije koji može smanjiti troškove i do 78% u poređenju sa odgovarajućim vozilom na fosilna goriva, do zamena gasnih kotlova toplotnim pumpama koji mogu smanjiti račun za grejanje prosečnog domaćinstva u EU i do 60%.
Šta su najveći izazovi elektrifikacije?
Ali, pre sprovođenja novog plana, neophodno je rešiti nekoliko izazova.
Električna energija često košta i do tri puta više od gasa, a priključenje na elektroenergetsku mrežu može trajati godinama. Mnoge inovativne tehnologije nikada ne dostignu komercijalnu primenu, dok kompanije imaju premalo podsticaja da pređu sa fosilnih goriva na električnu energiju.
Novi plan predviđa mere za rešavanje ovih izazova i njime se predlaže niz aktivnosti koje će pomoći da se smanji razlika u ceni između električne energije i energije dobijene iz fosilnih goriva, kao i da se podstakne šira primena čistijih tehnologija zasnovanih na električnoj energiji, poput toplotnih pumpi, električnih vozila i baterija.
Šta obuhvata plan?
Plan koji je predstavila Evropska komisija obuhvata sledeće mere:
- Prilagođavanje računa za električnu energiju budućim potrebama u Evropskoj uniji i omogućavanjem državama članicama da smanje mrežne naknade za određene grupe potrošača i poreze za energetski intenzivne privredne grane.
- Podsticanje brže ugradnje pametnih brojila, kako bi potrošači lakše smanjili svoje račune za električnu energiju.
- Smanjenje početnih troškova uvođenja tehnologija za elektrifikaciju u ključnim sektorima, korišćenjem instrumenata kao što su programi socijalnog lizinga, finansijski instrument Sistema trgovine emisijama (ETS) i Socijalni klimatski fond.
- Ubrzanje razvoja evropske elektroenergetske mreže kroz paket mera za unapređenje elektroenergetskih mreža i ubrzanje primene inovativnih rešenja za elektrifikaciju.
- Ulaganje u razvoj veština i otvaranje novih radnih mesta u oblasti elektrifikacije, uz mogućnost stvaranja stotina hiljada kvalitetnih radnih mesta.
Istog dana kada je predstavila ovaj plan, Komisija je najavila i reviziju Sistema Evropske unije za trgovinu emisijama (EU ETS), glavnog instrumenta EU za smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte.
Revizija ETS-a i Akcioni plan za elektrifikaciju deo su šire strategije Evropske unije za jačanje konkurentnosti Evropečke i ekonomske okolnosti zahtevaju modernizaciju i ove politike.
Ursula fon der Lajen želi promene
"Najbolji način da se smanji zavisnost Evrope od fosilnih goriva jeste da se naša privreda snabdeva električnom energijom iz čistih domaćih izvora. Predlažemo da Evropa postane prvi kontinent na svetu koji pokreće struja", rekla je predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.
(EUpravo zato)