Velika tražnja toplotnih pumpi u Evropi prvi je znak da bi zelene tehnologije mogle da imaju koristi od visokih cena fosilnog goriva zbog rata u Iranu, jer cene struje širom EU nisu porasle u istoj meri kao cene gasa ili nafte.
Direktor Evropskog udruženja za toplotne pumpe (EHPA), Pol Keni, rekao je da prodaja toplotnih pumpi zaista ima koristi od visokih cena energije, ali i upozorio da je sektoru potrebna dalja podrška vlada.
"Toplotne pumpe bolje funkcionišu tamo gde su porezi niži", poručio je Keni.
Međutim, prodaja toplotnih pumpi i dalje je ispod one iz 2022. i u zemljama u kojima su šeme subvencionisanja povučene ili izmenjene, poput Austrije ili Holandije, prodaja je u prva tri meseca ove godine bila manja nego u isto vreme prethodne godine.
U Evropi se uglavnom koriste toplotne pumpe vazduh-vazduh, koje funkcionišu slično klima uređajima, i vazduh-voda koje koriste vazduh za grejanje vode za distribuciju po kućama kroz radijatore, podno grejanje ili bojlere.
Prodaja toplotnih pumpi u Evropi između 2015. i 2025. više je nego udvostručena, na 2,35 miliona jedinica.
Kada je počeo rat u Ukrajini posle čega je porasla cena gasa, prodaja toplotnih pumpi je u 2022. premašila tri miliona jedinica, ali je od tada pala jer su pale cene gasa, a vlade ukinule subvencionisanje.
Brisel sada želi da podstakne instaliranje toplotnih pumpi kako bi se smanjila upotreba fosilnog goriva u evropskom energetskom miksu.
Plan je da se članice EU ohrabre da usvoje povoljne poreze ili finansijske šeme kako bi se prodaja do 2030. povećala na oko četiri miliona jedinica godišnje, što bi pomoglo smanjenju potrošnje energije za najmanje 16 odsto.
Inače, subvencije su važne jer instalacija toplotnih pumpi može da bude znatno skuplja nego u slučaju gasnih kotlova.
Norbert Šidek, direktor nemačke grupe "Vailant", vodećeg proizvođača toplotnih pumpi u Evropi, rekao je da vidi rast interesovanja, ali da je suviše rano za predviđanje skoka tražnje, poput onog nakon ruske agresije na Ukrajinu.
Šidek je dodao da je potrebna doslednost sa šemama subvencija.
Rast prodaje u prvom ovogodišnjem kvartalu registrovan je i kod električnih vozila, prema podacima Evropskog udruženja proizvođača automobila, mada se to pripisuje povoljnim poreskim šemama i subvencijama iz perioda koje su prethodile ratu u Iranu.
Šta je toplotna pumpa?
Toplotna pumpa je uređaj koji može da obezbedi grejanje, hlađenje i toplu vodu za zgrade, čitave kvartove, pa čak i za industriju.
One uzimaju energiju iz vazduha, zemlje ili vode i pretvaraju je u toplotu. U obrnutom režimu, uklanjaju toplotnu energiju, slično kao klima-uređaj.
To ih čini veoma efikasnim, obnovljivim i održivim načinom grejanja i hlađenja.
Pored toga, dobro funkcionišu u gotovo svim klimatskim uslovima.
Koje vrste toplotnih pumpi postoje?
Toplotne pumpe vazduh-vazduh/vazduh-voda
Toplotne pumpe koje koriste vazduh koriste energiju spoljnog vazduha ili vazduha iz ventilacionog sistema za grejanje, hlađenje i zagrevanje vode. Mogu se instalirati u potpunosti unutar kuće ili izvan nje, ili kao sistem sa jednom jedinicom u objektu i drugom napolju.
Toplotne pumpe voda-voda
Toplotne pumpe koje koriste vodu služe se energijom iz podzemnih, otpadnih ili površinskih voda ili mora. Pumpa preuzima toplotu iz vode i koristi je za grejanje, hlađenje i pripremu tople vode. Posebno su efikasne jer je voda veoma dobar nosilac energije.
Toplotne pumpe zemlja-voda
Toplotne pumpe koje koriste energiju iz zemlje koriste toplotu uskladištenu u tlu. Toplotu izvlače pomoću vertikalnog ili horizontalnog kolektora.
Toplotne pumpe na električni i termički pogon
Mnoge toplotne pumpe koriste električnu energiju za pokretanje kompresionog ciklusa, odnosno za dodatno povećanje temperature energije preuzete iz vazduha, vode ili zemlje. Toplotna pumpa može biti priključena na mrežu i koristiti obnovljivu električnu energiju.
Toplotne pumpe na termički pogon koriste toplotu ili motor za pokretanje kompresionog ciklusa.
Trenutno je u Evropi instalirano oko 25,5 miliona toplotnih pumpi
Gde se mogu koristiti toplotne pumpe?
One mogu obezbediti grejanje i hlađenje bez emisija CO₂, kao i toplu vodu u svim vrstama domaćinstava, ali i u poslovnim prostorima poput bolnica i kancelarija.
Takođe mogu obezbediti toplotu za industriju. Evropske industrije poput čelične, hemijske, papirne, prehrambene i duvanske troše ogromne količine energije, oko četvrtine ukupne potrošnje u Evropskoj uniji.
Daljinsko grejanje omogućava da se toplota proizvodi na jednom mestu, a zatim distribuira izolovanim cevima do domaćinstava i preduzeća.
Sektor grejanja i hlađenja odgovoran je za 51% finalne potrošnje energije u Evropi i za 27% emisija CO₂.
Kako se navodi na portalu EHPA, dekarbonizacija društva nije moguća bez dekarbonizacije grejanja i hlađenja.
Jesu li skupe?
U poređenju sa rešenjima za grejanje zasnovanim na fosilnim gorivima, toplotne pumpe su i dalje relativno skupe u trenutku kupovine, sa početnim troškovima koji su u proseku dva do četiri puta viši od gasnih kotlova.
Međutim, to se izjednačava tokom životnog veka toplotne pumpe zahvaljujući njihovoj energetskoj efikasnosti, koja je tri do pet puta veća od efikasnosti gasnih kotlova.
"To znači da možete uštedeti više od 800 evra godišnje na računu za energiju, prema analizi Međunarodne agencije za energiju (IEA). Evropsko udruženje za toplotne pumpe poziva da cena električne energije ne bude viša od dvostruke cene gasa", poručuju iz EHPA.
(EUpravo zato/EHPA)