Međunarodni istraživački tim uz učešće austrijskih naučnika je analizirao promene u sastavu biljnih zajednica u Evropi pod uticajem zagrevanja klime.
Studija pokazuje da se biljke u Evropi različito prilagođavaju klimatskim promenama. Dok neke biljne zajednice relativno dobro prate porast temperatura, druge sve više zaostaju.
U planinskim regionima, posebno u Alpima, primećen je brz pad broja vrsta koje su prilagođene hladnoći. Nasuprot tome, sve više biljaka koje vole toplotu raste u šumama i na livadama.
Globalno zagrevanje menja sastav biljnih zajednica širom Evrope. Vrste koje vole toplotu sve se više šire, dok se vrste otporne na hladnoću povlače, a taj proces naučnici nazivaju "termofilizacija".
Međutim, kako mnogi ekosistemi kasne u reakciji na rast temperatura, ova situacija povećava rizik od izumiranja pojedinih vrsta.
Rezultati pokazuju da alpski vrhovi beleže najizraženije promene. Ovde je termofilizacija i do pet puta jača nego u drugim istraživanim ekosistemima.
Glavni uzrok je pre svega opadanje vrsta koje vole hladnoću.
Andrea Lampreht sa bečkog "Instituta za botaniku" objašnjava da su snažne promene u Alpima prvenstveno posledica njihove specifične geografije: zbog velikih visinskih razlika, različite klimatske zone nalaze se veoma blizu jedna drugoj.
Zbog toga biljke sa vrlo različitim temperaturnim zahtevima često rastu u neposrednoj blizini. Kako temperature rastu, vrste prilagođene hladnoći brže dolaze pod pritisak i lakše bivaju potisnute od strane drugih, već prisutnih planinskih biljaka.
Istraživači su analizirali više od 6.000 vegetacionih površina širom Evrope, koje su praćene u periodu od 12 do 78 godina.
Obuhvaćene su šume, livade i alpski planinski regioni. Studija je objavljena u međunarodnom naučnom časopisu "Nature".
(EUpravo zato/Kancelarija Grada Beča)