Najlepša dela savremene hip-hop umetnosti krase Zagreb koji je u svetu poštovalaca i poznavalaca street-art umetnostu zauzeo značajno mesto.
Ova prestonica je postala prava riznica grafita, a hroničar zagrebačke grafiti i street art scene, Krešimir Golubić ocenio je i koji su grafiti po njegovom mišljenju zavredeli svetsku pažnju.
Golubić je poznatiji pod umetničkim imenom Leon GSK, suosnivač je Grupe Zid kao i Zagreb street art festivala, ali i publicista i turistički vodič specijalizovan za urbanu umetnost.
Kako kaže, ljubav prema grafitima i street-art umetnosti razvio je dok je još bio mali dečak od osam, devet godina kada je počeo da u američkim filmovima, primećuje, kako kaže, neka šarena slova na vagonima njujorške podzemne železnice.
Na pitanje novinara portala putnikofer.hr o tome koje grafite bi izdvojio, ograđuje se da svako ima svog favorita, da ima puno ljudi koji se time bave i puno različitih stilova, a i da je Zagreb širok i rasprostranjen i da super stvari ima kako u Dubravi tako i Španskom.
Zatim je dodao da su njemu lično možda najdraži radovi koje potpisuje Lonac i pobrojao ostale.
"U centru bih izdvojio mural Mošinsky ili Gulivera u parku Opatovina. Ili da skoče do Zakmardijevih stubova i tamo razgledaju street art intervencije manjih formata", kaže on.
Mural koji prikazuje gradonačelnika Adolfa Mošinskog delo je umetničkog kolektiva Graffiti na Gradele, a nalazi se u Varšavskoj ulici i krasi zgradu Osnovne škole Josipa Jurja Štrosmajera.
Što se tiče Gulivera, on se nalazi u Perivoju biskupa Stjepana II, odnosno spomenutom parku Opatovina, a nastao je u sklopu projekta 'Riši Briši'. Potpisuju ga Boris Bare iz kolektiva Pimp my Pump i Dominik Vuković.
Studentski centar, zidovi Medike, Savska i Klaićeva
Golubić svakako preporučuje i odlazak do Studentskog centra, ali i pogled na zidove Medike, kao jedinog, kaže, pravog alternativnog urbanog centra Zagreba.
„Nacrtan je celi niz stvari, ali razbacane su. Na kraju Klaićeve ulice postoji lep Lončev mural, u Savskoj kod Vintidža su dva murala, ponovno Graffiti na Gradele i Boris Bare. Jedan od poslednjih koji je naslikan i stvarno je super napravljen je onaj koji je naslikao Gregor Furkes u sklopu grupe Zid u podzemnom u Trnskom. To je primer oplemenjivanja javnog prostora na temu street arta, napravljen tako da bude oku prijatno i lepo, ali i da ima vezu sa lokalnom zajednicom i sprečava buduće šaranje po zidovima", nabraja on dalje.
Divni primeri ulične umetnosti u Sisku i Karlovcu
Golubić dalje nastavlja da pobraja primere ulične umetnosti širom Hrvatske koji zavređuju pažnju.
„Već pokraj Zagreba imate dva super grada sa krasnim muralima, Karlovac i Sisak. U Sisku se radilo u sklopu Re-think festa, dok je u Karlovcu kolega Leonard Lesić oslikao stvarno krasne murale. Ako idemo dalje, u smeru Bjelovara, ali i Vukovara ima divnih murale. Prema moru možemo spomenuti Rijeku i Split od većih gradova, a kao primjer nekih manjih gradića ne smem zaboraviti Opuzen koji je krcat muralima...", dodaje umetnik.
On se prisetio početaka ove vrste umetničkog izražavanja u Zagrebu.
"Došli su paralelno sa prodorom hip-hop muzike u Zagreb sredinom 80-ih godina, što je Zagreb učinilo prvim gradom koji je dobio graffiti i hip-hop scenu na istoku Evrope, ali toga tada nismo bili svesni“, pojašnjava on.
Izraz frafiti dolazi od italijanskih arheologa.
"Reč je", nastavlja Golubić, "o nečemu mnogo starijem, crtežima u pećinama, političkim porukama na zidovima, na primer u Pompejima na koje su italijanski arheolozi počeli nailaziti kad su krenuli s iskopavanjima.Italijanski arheolozi su odgovorni za izraz grafiti, koji dolazi od reči sgrafito, tehnike nanošenja boje u renesansi. I kroz celu istoriju imamo primere grafita. Tako su i natpisi na glagoljici, u pećinama u Hrvatskoj, u Nemačkoj primerci verskih grafita iz 15. veka", pojasnio je ovaj umetnik za putnikofer.hr.
Street art kao najbrže rastući vid umetnosti
Golubić se dotakao i savremenog doba.
„Nakon 2000. godine počinju se pojavljivati drugačiji, kreativniji ljudi koji su počeli da rade neke drugačije stvari. I od tada počinje dominacija izraza street arta, koji je predstavljao puno prihvatljiviji naziv. Ljudi ga nisu direktno vezali sa vandalizmom, kao što to zna biti slučaj s grafitima. Počinje da se radi i sa drugim materijalima, mimo sprejeva...", govori pa naglašava kako je street art apsolutno najbrže rastući vid umetnosti.
A tu bi, na svetskom nivou, kao neke od najvećih zvezda, odnosno najpoznatijih umetnika istakao Benksija, Frenka Šeparda Ferieja i Invadera, dok u Hrvatskoj podvlači, Tomislava Lončarića poznatijeg kao Lonac i Marinu Mesar poznatiju kao OKO.
(M.A./EUpravo zato/putnikofer.hr)